Ivo Josipović: Zabrinut sam, stalno dizanje tenzija može ugroziti mir u regionu

Razgovarao: Faruk Vele

Josipović, inače i pravnik i nekadašnji saradnik Haškog tribunala, suprotno advokatima poput Ante Nobila, smatra kako „ne postoji pravni instrumentarij“ koji omogućava da žrtve zločina počinjenih u jednoj državi uspiju u tužbi protiv druge države.

To, prema Josipoviću, vrijedi i za bošnjačke žrtve koje nameravaju tužiti Hrvatsku zbog zločina počinjenih u "Herceg-Bosni", ali i za hrvatske žrtve koje su tužile Srbiju za srpske zločine počinjene u Hrvatskoj.

"Nisam domislio kako bi to sve skupa izgledalo i kako bi se upravljalo i prikupljala sredstva, mislim da bi sve države koje su bile uvučene u sukob trebale zajedno dogovorom osnovati jedan fond gdje bi se žrtve, bez obzira na nacionalnosti i ko je počinitelj, i obeštetile, barem na simboličan način. Sasvim sigurno bi tu mogli očekivati određenu međunarodnu participaciju i mislim da bi bilo vrijedno napora", ističe Josipović.

Radiosarajevo.ba: Smatrate da bi na neki način ovo mogao biti odgovor na debate nakon presude u slučaju "Prlić i ostali"?

"Kada se priča o naknadni štete žrtvama posjednih zločina, onda se prvo postavlja pitanje da li za to postoje pravni mehanizmi. Mnogi smatraju da ne postoje. Drugo, uvijek takav jedan pristup nosi i nešto što nailazi na otpor i određenu stigmatizaciju države od koje se traži naknada, i tu je teško očekivati veliku kooperativost, gledajući politički. Zato mislim da bi bilo puno bolje kada bi države imale snage i mudrosti osnovati jedan zajednički fond, zajednički upravljati njim. To bi bila dodatna poruka da je pomirenje moguće i da ne moramo uvijek biti u sukobima".

Radiosarajevo.ba: Međutim, više od 15 dana je poslije donošenja presude Prliću i ostalima, a mi iz Hrvatske dobivamo žestoke reakcije na presudu i pozive na suočenje s istinom. Kako gledate na događanja poslije presude, koja i na Zapadu nailaze na nevjericu. Da li vidite naznake katarze ili, pak zadršku? Vi kao čovjek koji je 2010. učinio jedan vrlo značajan gest poklonivši se žrtvama Ahmića, a kojeg su žrtve prepoznale kao iskrenog, možete govoriti o tome.

"Očito postoji određen broj ljudi, pa i političara, koji svoju političku budućnost  grade na radikalizaciji, na negiranju povijesnih, pa i pravosudnih istina. Veliku ulogu tu imaju i mediji, ne svi, ne mogu reći, jedan dio medija igra tu bitnu ulogu. Zapravo je to nastavak politike koju smo imali kroz dugi niz godina koju bismo mogli sažeti u jedno - mi smo pravedni, a svi drugi su zločinci. To je nešto što ne doprinosi miru, općoj političkoj stabilnosti, a još manje pomirenju".

Radiosarajevo.ba: Kako vidite situaciju u regionu? Poslije donesenih presuda, a ne samo zbog toga i ne samo u odnosima na relaciji BiH-Hrvatska, primijetimo generiranje krize i tenzija. Gdje je izlaz?

"Jedan od mojih važnih političkih poruka ili angažmana dok sam obavljao dužnost predsjednika Republike Hrvatske, bilo je pomirenje i uspostavljaje dobrih odnosa i regiji. Bilo je tu uspjeha. Odnosi su bili bitno bolji nego su danas. Žao mi je da oni koji su došli poslije, da tako kažem, generacije političara, nosioca državnih funkcija, kojoj sam i ja pripadao, nisu našli snage nastavit tu politiku. Oni svoju temelje uglavnom na potpirivanu sukoba, stalnom međusobnom prepucavaju, pa i nacionalizmu koji nije dobar mirodija za vođenje međususjedske politike."

Radiosarajevo.ba: Jeste li onda Vi osobno zabrinuti, kamo ovo može da vodi? Kao da neko stalno ispituje do koje granice se može ići, a to nije dobro. Posebno ovdje.

"Da, upravo sam jučer čitao jednu američku analizu koja ovdje, ovu regiju smatra mogućim područjem čak i oružanog sukoba. Mislim da moramo biti svjesni da mir nije zauvijek, da stalno i nekontrolirano dizanje tenzija, posebno kada gledamo kontekst širih međunarodnih odnosa, onoga što se događa ne tako daleko, u Siriji, recimo, može zaista ugroziti mir, a da zapravo ovog trenutka oni koji donose ključne odluke toga nisu ili ne žele biti svjesni".