Ivancov: BiH u značajnoj mjeri muslimanska zemlja, ali nije rasadnik terorizma

Radiosarajevo.ba
Ivancov: BiH u značajnoj mjeri muslimanska zemlja, ali nije rasadnik terorizma
Foto: Sputnjik / Petar Ivancov
Petar Ivancov, ambasador Rusije u BiH, dao je intervju za srbijansko izdanje Sputnjika u kojem je govorio o raznim temama – utjecaju njegove zemlje u BiH, članstvu BiH u NATO-u, opasnosti od terorizma, klirinškom dugu.

Razmišljanja ruskog ambasadora vrlo su zanimljiva...

O jačanju utjecaja Rusije u BiH

"Kao i svaka država, mi želimo da budemo prisutni u BiH i da naše prisustvo odgovara interesima koje ima naša država. Nema ničeg lošeg u tim interesima, oni nisu upereni protiv BiH niti protiv nekog od njenih naroda. Naši interesi su u razvoju obostrano korisnih veza u različitim oblastima. Kao što je poznato, mi politički podržavamo BiH. Mi smo jedan od garanta Dejtonskog sporazuma i naš utjecaj u tim pitanjima je usmjeren prije svega na poštovanje Dejtona, čiji je cilj stabilna, samostalna BiH, koja je deo regionalne saradnje koja opet odgovara interesima svih naroda na Balkanu."

O članstvu BiH u NATO-u...

"Pokušaji da se BiH uvuče u NATO su prisutni i postaju sve energičniji. Mislim da je naš stav dobro poznat i nema potrebe da ga objašnjavam. Mi ne smatramo da članstvo u NATO-u doprinosi jačanju realne sigurnosti neke države. Protivimo se daljem širenju NATO-a na Balkanu. Ali to je svakako suvereni izbor naroda država. I u datom slučaju vidimo da u BiH nema jedinstva u korist članstva u NATO-u. Bar jedan dio države je protiv toga."

O mogućnosti da se BiH priključi antiruskim sankcijama

"BiH je dosad dosljedno poštovala neutralnost u tom pitanju. BiH ne samo da se nije priključila sankcijama, naprotiv. Sankcije su na svoj način odigrale pozitivnu ulogu u razvoju naših trgovinsko-ekonomskih odnosa. Značajno je povećan izvoz iz BiH u Rusiju, posebno poljoprivrednih proizvoda. Nemamo razloga za pretpostavku da će se takva situacija promijeniti na gore."

O opasnosti da u BiH može biti formirana baza terorista poslije njihovog poraza u Iraku i Siriji, što je najavio češki predsjednik Miloš Zeman

"BiH je u značajnoj mjeri muslimanska zemlja. Islam je religija skoro polovine stanovništva države. Ali to ne znači da je BiH rasadnik terorizma. Da, ovde ima radikalnih organizacija. Da, oko 300 građana BiH je učestvovalo u oružanim sukobima u Siriji i Iraku. Mislim da ih je oko 60 poginulo, a oko 70 se vratilo u zemlji. Mi sarađujemo s vlastima kako države u celini, tako i s vlastima RS-a u cilju suprotstavljanja terorističkoj prijetnji. Razmenjujemo informacije, razgovaramo o tim temama. Prijetnji ima, ali prijetnje postoje u čitavoj Europi. Ni BiH u datom slučaju nije neki izuzetak. Postoji potencijalna pretnja i njoj se treba suprotstavljati. A mi sarađujemo po tim pitanjima."

O klirinškom i ratnom dugu za gas

"Dužničke obaveze između Rusije i BiH izgledale su ovako: Mi smo BiH bili dužni 125 miliona dolara. To je dio duga koji je otpadao na bivšu jugoslovensku republiku u vezi sa trgovinskim operacijama između bivšeg SSSR-a i bivše Jugoslavije. Istovremeno, postojao je dug od 104 miliona dolara za isporuku gasa u periodu sukoba 1992-1995.

Dugo smo vodili pregovore o rješavanju tih dužničkih obaveza. Na kraju smo se dogovorili da će Rusija isplatiti klirinški dug od 125 miliona dolara u novcu, što je i učinjeno. Novac je prebačen početkom augusta i to pitanje je zatvoreno.

Što se tiče gasnog duga Rusiji od 104 miliona dolara, u ovom trenutku on je smanjen na 97 miliona. To se desilo zato što je razrađena shema između Gasproma s jedne i BH-gasa i Energoinvesta s druge strane. Sedam miliona dolara isplaćeno je na sljedeći način: Za svakih 1.000 kubika plaća se po pet dolara. Shema funkcioniše, ali ona naravno nije brza.

To pitanje nema međudržavni karakter. Postavlja se na planu komercijalnih odnosa između Gasrpoma i bosanskih organizacija koje se bave isporukom gasa u zemlju. Nema razloga da se misli da ćemo snažno pritiskati BiH ili tim prije primenjivati sankcije po tim pitanjima. Mi ne koristimo sankcije kao oružje i utoliko pre nismo i nećemo to raditi protiv BiH.

Na posljednjoj sjednici međuvladine komisije za trgovinsko-ekonomsku saradnju maja ove godine s naše strane izražena je želja da Bosanci razmisle o tome kako ubrzati isplatu gasnog duga. Tim prije što i oni shvataju da problem postoji. U okviru međuvladine komisije formira se specijalna grupa za energetiku i mislim da će gasni dug biti jedno od pitanja koje će tamo razmatrati."

O opasnost od mogućeg raspada BiH

"Ne bih htio da spekulišem na tu temu. Mi smo potpisali Dejtonski sporazum. Element tog sporazuma, pored ravnopravnosti entiteta i ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, jeste i teritorijalni integritet BiH. Mi smo na to stavili svoj potpis, tj. mi podržavamo teritorijalni integritet BiH kao samostalne države."

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije