Istražili smo: Koja agencija nije prijavila negiranje genocida u BiH?

U tišini, sa tugom i boli, Bosna i Hercegovina dočekala je 11. juli, 27. godišnjicu genocida u Srebrenici. Nažalost, ne cijela država.

I ove teške dane obilježile su šokantne, ali ne i neočekivane izjave pojedinih bh. političara koji su, i ove godine, poricali genocid u Srebrenici, koji je priznao i Haški tribunal u svojim presudama.

Jedan od njih je i član Predsjedništva BiH te lider SNDS-a Milorad Dodik koji je, između ostalog, rekao:

Trending

Uživo iz Novog Sada | Vučić ispred SNS stranke: 'Večeras ću da pošaljem tri poruke'

14.07.22. 10:47

"Šta negator genocida mora kazati da bi ispunio biće krivičnog djela negiranja genocida"

"U Srebrenici se desio veliki i težak zločin i to nije sporno, ali politizacija je neprihvatljiva".

Na sva dešavanja su reagovale i Majke Srebrenice koje su jasno pitale:

"Tražimo da Tužilaštvo BiH pojasni šta to negator genocida mora kazati, kako i u kojim okolnosti da bi ispunio biće krivičnog djela negiranja genocida".

Zato smo odgovor na ovo pitanje zatražili od Tužilaštva BiH koji rekli za portal Radiosarajevo.ba rekli da je "teško dati jednostavan i uopćen odgovor na to pitanje, jer svaki događaj je zaseban slučaj sa svim svojim specifičnostima i okolnostima i sve ovisi od svih činjenica i okolnosti povezanih sa nekim događajem".

12.07.22. 09:09

Poruka iz Crne Gore: Nema pomirenja dok u centru Beograda ne bude spomenik žrtvama

"Napominjemo da u navedenim prijavama, gotovo nikako u proteklih godinu dana inicijalne prijave ili izvještaji nisu dostavljani od strane nadležnih policijskih agencija.

Najčešće se podnesci odnose na prijave građana protiv drugih građana ili političara, zbog neke izjave u medijima, javnom prostoru, društvenim mrežama ili prijave i reakcije zbog izjave neke osobe iz javnog ili političkog života.

U svim prijavljenim slučajevima, za navedeno kazneno djelo, Tužiteljstvo BiH i partnerske policijske i druge institucije i agencije trebaju izvršiti potrebne provjere i prikupljanje dokaza, utvrditi postojanje namjere ili umišljaja, postojanje elemenata širenja nacionalne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti i sve druge relevantne činjenice, kako bi tužitelji mogli nakon ocjene dostavljenog materijala donijeti tužiteljske odluke", navodi se u saopćenju.