Zašto još uvijek nema nijedne optužnice za negiranje genocida?

I nakon skoro godinu dana od stupanja na snagu Zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno, odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (tzv. Inzkov zakon), nema niti jedne optužnice za negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama Međunarodnog vojnog suda, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MICT) ili Međunarodnog krivičnog suda(ICC) ili Suda u Bosni i Hercegovini.

Navode ovo danas u saopćenju predstavnici Udruženja žrtava i svjedoka genocida i udruženja Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa.

"Više od 40 podnesenih prijava od strane organizacija i pojedinaca skuplja prašinu u Tužilaštvu BiH, a oni koji su podnijeli prijave, bar većina njih, nemaju nikakvu informaciju šta se dešava sa njihovim prijavama", navode oni u saopćenju.

Trending

Oglasio se rođak Mirze Tucakovića za kojim se traga na Bjelašnici: "Zašto iznosite neistine?"

Pozvali su Tužilaštvo BiH da navedene prijave, "hitno i prioritetno obradi i da, ukoliko postoji osnovana sumnja, podigne optužnice".

"Procesuiranje negatora za nas žrtve predstavlja isti prioritet kao i krivični progon zločinaca. Stoga, pozivamo Tužilaštvo BiH, da konačno pristupi primjeni 'Inzkovog zakona', ali i Anexu B Revidirane državne strategije i procesuiranju 300 predmeta A liste, dostavljenih od strane Haškog tužilaštva, shodno Pravilima puta Rimskog sporazuma", istakli su predstavnici navedenih udruženja.

Podsjetimo, bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je, koristeći bonske ovlasti, nametnuo 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

"Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke, stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova", saopšteno je tada iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR).

Nakon Inzkove odluke Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, pozvao je na "disoluciju" BiH.