Građani Tuzle se protive skladištenju plina u starom rudniku soli: "Ja to ne želim ispod svoje kuće"
"Bomba" ispod sela koje već tone. Tim riječima neki od mještana opisali su strahove koje im budi plan vlasti Bosne i Hercegovine za uskladištenje 60 miliona kubika plina u starom rudniku soli, u blizini sjevernobosanskog grada Tuzle.
Toj ideji protive se i lokalni čelnici koji su se ujedinili i protiv mogućeg iskopavanja litija na obližnjoj planini Majevica.
Podzemno skladište plina Tetima, s priključnim plinovodom Kladanj – Tuzla – Tetima, projekt je čija se vrijednost procjenjuje na 150 miliona eura (293.36 miliona KM).
Mogući prekidi u snabdijevanju vodom: ViK najavio radove u 20 sarajevskih ulica
Oni bi se, prema državnoj Okvirnoj energetskoj strategiji Bosne i Hercegovine, trebali izgraditi do 2030. ili 2035. godine.
U nacrtu prostornog plana, koji čeka na usvajanje, se kao strateški cilj, navodi i da je potrebno razmotriti istraživanja i mogućnost eksploatacije litija, bora i magnezija u regiji planine Majevica, sjeverno od Tuzle.
Vanredna sjednica Doma naroda PFBiH: Hoće li se postići dogovor o Južnoj interkonekciji?
"Ja to ne želim ispod svoje kuće", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Serafina Jurkić, mještanka Tetime.
Izvorni projekt rudnika soli Tetime i studija iz 1988. ostavile su mogućnost gradnje plinskog skladišta u iskorištenim bušotinama, na dubini od otprilike 500 metara, od kojih svaka može primiti 20 miliona kubika plina.
Nakon rata, u studiji iz 2001. godine, podzemno skladište ocijenjeno je strateškim, budući da BiH trenutno ovisi samo o ruskom plinu koji dolazi kroz Turski tok preko Srbije.
Ozbiljna prijetnja zdravlju: Gradski vijećnici Tuzle pisali UN-u zbog rudnika litijuma na Majevici
Više od 6.000 stanovnika Bijeljine, Zvornika, Lopara i Ugljevika, općina sjeverno od Tuzle, predalo je vladi drugog entiteta, RS, peticiju u kojoj traže moratorij na geološka istraživanja i eksploataciju ruda, minerala i drugih resursa na planini Majevica, s druge strane entitetske linije.
Švicarska kompanija "ArCore AG" tvrdi da je otkrila velike količine litija, te su najavili da će tražiti od resornog entitetskog ministarstva dozvolu za rudarenje.
Šta kaže struka?
"BiH bi imala strateške rezerve. Ojačali bismo energetsku sigurnost i nezavisnost. Bili bismo zaštićeni od poremećaja u nabavci", prednosti su koje nabraja Božo Tomić, bivši profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli i jedan od autora studije o potencijalnom pretvaranju iskorištenih bušotina u plinska skladišta.
Tomić kaže da sve zemlje koje imaju skladište plina, pune ih tokom ljeta kad je niska potrošnja i povlače u zimskoj sezoni kako bi izbalansirali cijene. Novi plinovod bi omogućio i uvođenje plina u postojeće termoelektrane u Tuzli i Kaknju.
Građani Srebrenika u povodu Dana planete zemlje pošumljavali Majevicu
Amir Sušić, bivši direktor Rudnika Soli i profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli, kazao je za RSE da su dosadašnje studije pokazale da postoje uslovi za izgradnju podzemnog skladišta i plinovitih i tekućih ugljikovodika na određenom dijelu rudnika.
"Od 100 projektovanih bušotina izbušeno je 46, od kojih je više od 20 završilo svoj eksploatacioni vijek. Po mom mišljenju, ni u jednoj od tih bušotina koje su završile eksploataciju ne može se vršiti skladištenje niti tečnih niti plinovitih ugljikovodika", kazao je Sušić za RSE.
Sušić kaže da se bušotine, a kasnije izlužene komore u soli, u kojima se vrši skladištenje ugljikovodika, moraju namjenski izgraditi i namjenski izlužiti.
U Bijeljini održan protestni skup protiv eksploatacije litija na Majevici
"Postojeće bušotine koje su završile eksploatacioni vijek nemaju odgovarajuće gabarite i oblik da bi se u njima mogli skladištiti bilo plinoviti bilo tekući ugljikovodici", naglasio je Sušić.
S druge strane, Sušić kaže da se u postojeće komore koje su završile eksploataciju, gdje ukupno postoji oko tri miliona prostora kubnih metara prostora koji je sad napunjen slanom vodom, može odlagati šljaka i pepeo iz termoelektrane Tuzla, kao i bijelo more iz fabrike sode u Lukavcu.
Šta kaže politika?
"Podzemno skladište plina u Tetimi neće biti realizovano. Nijedan projekat neće proći ako ugrožava sigurnost građana Tuzle", kazao je za RSE gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić.
Vedran Lakić, ministar za energetiku u entitetu Federacija BiH, nije odgovarao na poziv RSE.
Nalazišta litija u BiH: Pronađene značajne zalihe najtraženije rude na svijetu?
Tokom javne rasprave o Nacrtu zakona o plinu u sjedištu Privredne komore u Tuzli kazao je kako entitetske vlasti smatraju da plin treba doći u Tuzlu, te da planiraju plinofikaciju jednog bloka u tamošnjoj termoelektrani.
"U cijelome svijetu, u Europi, na desetine skladišta gasa se nalaze, čak, i u centrima gradova. Radit ćemo onako kako budu željeli građani i lokalne zajednice. Mi bez saglasnosti građana bilo kojeg grada u Federacije BiH nećemo kretati niti u jedan proces", kazao je Lakić 4. jula.
Gradsko vijeće u Tuzli jednoglasno se usprotivilo i eksploataciji litija i skladištu plina i od kantona, Federacije BiH i Vijeća ministara BiH su zatražili da se i projekt skladišta plina i iskopavanje litija izbace iz svih drugih planova.
Akademik Spahić o rudarenju litijuma: Prijeti nam eko-atomska bomba, dijelovi BiH postat će pustinja
"Što se tiče prostornog plana, kantonalna skupština na kraju odlučuje i ako ne uvaže naš zaključak, to će značiti politički rat. Tuzla neće biti gasni logor", kazao je za RSE Mirnes Ajanović, samostalni gradski vijećnik iz Bosanske stranke (BOSS) koji je pokrenuo inicijativu donošenja zajedničke rezolucije.
Šefik Husić iz opozicijske Stranke demokratske akcije (SDA) kazao je za RSE da njegova partija, također, protivi i izgradnji skladišta i vađenju litija.
"Mi već u Tuzli imamo termoelektranu, rudnike uglja, sad žele skladište plina, kopati litij. Predlagali su i spaljivanje alternativnog otpada u termoblokovima. To bi bilo pogubno i to ne samo za tuzlansko područje", kazao je Husić za RSE.
Omer Berbić iz vladajuće Naše stranke kazao je za RSE da je siguran da će se bilo kakav pokušaj stavljanja eksploatacije ili istraživanja litija izbaciti iz prostornog plana - nakon što je sličan projekt pokrenut u entitetu RS.
Profesor iz Beograda još 2021. upozorio: Eksploatacija litijuma u Srbiji ugrozit će život u BiH!
"Eksploatacija litija iza sebe ostavlja pustoš", smatra Berbić.
Industrijska eksploatacija soli iz ležišta u Tuzli započela je 1885. godine.
Prvi blok Termoelektrane Tuzla počeo je s radom 1963. godine, uglavnom, se snabdijeva ugljem iz rudnika u obližnjim Banovićima, Gračanici i Bukinju, te proizvodi oko polovice struje u Federaciji BiH, dok se vrela voda koristi za grijanje u Tuzli.
Šta su prioriteti za BiH?
Postojeći plinovod u Bosni i Hercegovini izgrađen je prije 46 godina i njime iz pravca Srbije stiže isključivo ruski plin putem Turskog toka.
Eksperti o posljedicama rudarenja litijuma za BiH i Srbiju: Nestat će 450 vrsta biljaka i životinja!
Danas dijelom plinovoda kroz entitet RS od Zvornika do Kladnja upravlja Gas Promet iz Istočnog Sarajeva. Dijelom kroz Federaciju BiH, od Kladnja do Sarajeva i dalje prema središnjoj Bosni, upravlja BH-Gas iz Sarajeva.
Energoinvest je uvoznik isključivo Gazpromovog plina za Federaciju BiH, a Gas-Res iz Banja Luke za entitet RS.
Za vlasti u Federaciji BiH prioritet su tri nova plinovoda prema Hrvatskoj, prema Okvirnoj energetskoj strategiji Bosne i Hercegovine do 2035. godine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
