Profesor iz Beograda još 2021. upozorio: Eksploatacija litijuma u Srbiji ugrozit će život u BiH!

Dok su se širom Republike Srbije jučer održavali protesti protiv kopanja litijuma, u Bosni i Hercegovini, koja je jednako, možda djelomično i više ugrožena najavama projekata u susjednoj državi – muk!

"Nisu glupi, samo im pamet sporo dolazi", navodno je o nama zapisao veliki osmanski putopisac Evlija Čelebi.

Dok vlasti Srbije svojim odlukama proteklih sedmica ubrzano oživljavaju projekt britansko-australske multinaiconalne kompanije "Rio Tintov" u dolini rijeke Jadar, serija ekoloških protesta organizira se u gradovima širom te zemlje.

Trending

Napad u Njemačkoj: Osumnjičeni ljekar izveden pred suca, doznaju se novi detalji

Cijeli slučaj posebno je u fokus javnosti došao nakon šu predstavnici Srbije i Evropske unije u Beogradu 19. jula potpisali Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima.

Naime, taj dokument su potpisali Dubravka Đedović-Handanović, ministrica rudarstva i energetike Srbije i Maroš Šefčovič, potpredsjednik Evropske komisije i evropski komesar za međuinstitucionalne odnose i strateško predviđanje, u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njemačkog kancelara Olafa Scholza.

27.07.24. 19:23

Milorad Dodik se ponovo javio iz Pariza i progovorio o litijumu: 'Ono što drugi neće da čuju'

Ugroženi smo svi!

No, stručnjaci su još prije skoro tri godine upozoravali na moguće katastrofalne posljedice po ekosistem Bosne i Hercegovine ukoliko zaista dođe do realizacije opasnog projekta.

Jer, ako su samo djelomično tačne procjene beogradskih profesora i fakulteta, javnost u BiH bi hitno morala ustati na noge, bez obzira na svoje etičko i religijsko porijeklo. Ugroženi možemo biti svi!

Profesor doktor Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu, te 2021. je za portal "eTrafika" direktno upozorio da bi eksploatacijom u Loznici i u brojnim drugim manjim mjestima u blizini sa granicom Bosne - značajno ugrozio život stanovništva.

Objasnio da je za potrebe iskopavanja minerala i njegove obrade da se dobije litijum, neophodno formiranje deponija na kojima bi se odlagao kancerogeni i toksični materijal. To će poremetiti biodiverzitet, uništiti prirodu, vodu i kvalitet zraka, te dovesti do iseljavanja stanovništva.

Tada je ukazao i na dramatične posljedice s kojim bi se suočila BiH.

"Prava mala katastrofa. Ako se dogodi formiranje tih deponija, one će ugrožavati podzemne vode Jadra, Korenite i Drine. Prva sljedeća bujična poplava na Jadru, što se dešava vrlo često, rasturiće pojas i povući toksični i kancerogeni materijal u zemlju i začas stići do vodosnabdijevanja Beograda, ali i površinskih i podzemnih voda u BiH. Vjetar sa deponija će raznijeti mirkočestice na desetine kilometara okolo. Procjena je da će u tim deponijama biti oko 6.000 tona arsena. Bila bi primarno ugrožena desna obala Drine, ali niko ne može da garantuje da će lijeva biti pošteđena od posljedica katastrofe", govorio je Ristić prije skoro tri godine.

Napominjao je tada i da su njegove kolege sa Biološkog fakulteta u Beogradu za Rio Tinto radili studiju o uticaju na živi svijet i konstatovali da bi biodiverzitet bio izbrisan i preporučili da se tu i ne počinju radovi.

U naučnom radu "Degradacija prostora u okviru projekta Jadar" koji potpisuju prof. dr Ristić, Ivan Malušević, Angelina Novaković, Petar Nešković, Siniša Polovina i Vukašin Milčanović, koji je ustupljen kolegama s "eTrafike", naglašava se da će "realizacija projekta Jadar, na površini koja zahvata nekoliko hiljada hektara zemljišta pod šumskim, poljoprivrednim i neurbaniziranim površinama, a koja podrazumijeva i otvaranje kopova, formiranje deponija, eksploataciju podzemnih voda, tretman rude sumpornom kiselinom, izgradnju pristupnih saobraćajnica i trajne promjene namjene prostora, nepovratno izmijeniti i degradirati postojeću sliku predjela i ugroziti biodiverzitet".

"Planirana lokacija rudnika, pratećih infrastrukturnih i proizvodnih sadržaja se nalazi u zapadnom dijelu Srbije, na granici sa Bosnom i Hercegovinom, oko 15 kilometara od centra grada Loznice, u izrazito poljoprivrednom području koje nastanjuje nekoliko hiljada stanovnika. Prema dostupnoj prostorno-planskoj dokumentaciji, planirano je zauzeće prostora u atarima sela Gornje Nedeljice, Brezjak, Slatina, Brnjac, Veliko Selo, Jarebica, Stupnica i Šurice, gdje živi oko 4.000 ljudi, kako bi se stvorili uslovi za godišnju proizvodnju 1,6 miliona tona rude jadarita, 286.000 tona borne kiseline, 58.000 tona litijum karbonata i 259.000 tona natrijum sulfata. Preliminarni procijenjeni prostorni obuhvat projekta ’Jadar’, samo u početnoj fazi realizacije projekta, uništio bi 533 hektara zemljišta, od čega 203 šume i 317 hektara obradivog zemljišta", navodi se u istraživanju.

Građanima BiH slijedi teško razdoblje?

Snežana Jagodić Vujić iz bijeljinskog ekološkog udruženja "Eko put" je, također, upozoravala da i građanima BiH slijedi teško zagađenje, zbog čega je ova organizacija tada imala i performans pod nazivom "Upokojenje vampira Rio Tinta". Podsjetila je na poplave iz 2010. godine, a onda i 2014. godine, kada je na tom istom mjestu, na Jadru bio rudnik teških metala koji je držala druga firma. Jalovište tog rudnika (deponija suhih materija) bilo je na stotinjak metara od rijeke Jadar koja je brdska, bujična i za vrijeme padavina začas napusti svoje korito.

"Tada se Jadar izlio, brana jalovišta je napukla i teški metali su počeli da cure prvo u Jadar, a onda u Drinu. Od 2014. do 2016. nalazimo teške metale na području opštine Bogatić, Badovinci, Crna Bara, prema ušću Drine u Savu. Da je brana potpuno pukla, zagađenje bi se širilo na sve strane kroz riječne tokove i mi bismo imali velikih problema. Rekla bih da oni koji donose odluke za nas ne razmišljaju baš na ispravan način. Pred nama je velika opasnost koja prijeti rijeci Drini. Postoje i njeni stari tokovi sa obje strane. Od 2015. godine udruženje ’Eko put’ vodi borbu da se taj stari tok zaštiti jer se radi o posebnom barskom ekosistemu koji je odavno trebao biti zaštićen. Nažalost, izgled mu je promijenjen zbog eksploatacije šljunka i drugih uticaja čovjeka. Drinicu mi pokušavamo zaštititi godinama, a resorno Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS je zvanično usvojilo našu inicijativu u februaru ove godine, i sada dolaze oni da nam zatruju naše malo blago", izjavila je tada Snežana Jagodić Vujić.

Hoće li protesti iz Republike Srbije potaknuti djelovanje vlasti u BiH, ili će ovo pitanje ponovo biti predmet raznih trgovina i "nacionalnih interese", vjerovatno. To što ljudi umiru, vlastima je ionako manje bitno.

Bitno je da se ne bune i da mašina za brojanje novca ne prestaje raditi!