Glamoč: Najveći krompir težio 2.140 grama

Radiosarajevo.ba
Glamoč: Najveći krompir težio 2.140 grama
Mnoge općine u BiH imaju svoj brand. U Glamoču je to krompir, a njemu u čast u subotu je, desetu godinu zaredom, priređena i posebna manifestacija "Dani glamočkog krompira", u narodu poznata kao "krompirijada".

Najveći izloženi krompir težio je 2.140 grama, a birala se i najukusnija pita krumpiruša. Domaćice koje su se potrudile i donijele svoje pite za degustaciju i takmičenje za svoj trud su za svaku tepsiju pite dobile po 20 maraka.

Premda nije bilo naklonjeno za uzgoj i vađenje plodova iz zemlje, vrijeme se za vikend ipak potrudilo da 10. manifestaciju posvećenu njegovom veličanstvu glamočkom krompiru, pozlati suncem i ugodnom temperaturom zraka, piše Večernji list.

Savjeti, izložba, razmjena iskustava sve na jednom mjestu, a svemu se pridružila i dobra kvaliteta, ističe Slobodna Lovre, v. d. načelnika općine Glamoč:

"Ove godine kvaliteta krompira je zaista izvanredna, vjerovatno je klima pogodovala u nekom smislu. Prinosi jesu manji, negdje su oko dvije tone po hektaru, ali je kvaliteta izuzetno dobra i cijena je za sada povoljna. Kreće se od 55 do 60 feninga na veliko."

Slobodan Paštar, dipl. ing. poljoprivrede, koji se uz posao u Općini, bavi i poljoprivrednom proizvodnjom, prisjeća se prošlogodišnjih problema:

"Prošle godine je bila katastrofa, ljudi nisu mogli prodati krompir, čak se događalo da su morali i bacati. Ove godine je duplo bolja cijena, manji su prinosi, ali eto, nadam se da ćemo uspjeti sve riješiti tamo do prvog mjeseca, drugog, da će sve otići."

Zbog problema s plasmanom ukupne površine zasijane krumpirom ove godine smanjene su za 100 hektara, međutim kod proizvođača Ilije Radoje to nije bio slučaj.

"Ostao sam na istom, negdje otprilike oko dva hektara je pod krompirom, plus ostale žitarice, ječam, heljda, pšenica, tako da negdje sveukupno oko 12 hektara obrađujem. Od poljoprivrede se može živjeti, ali treba raditi. Kod mene je angažirana cijela porodica, a prodaju krompira unaprijed ugovaram. Kupac kaže koliko mu treba, a moje je da proizvedem'', govori  Ilija, kao i to da je prošlogodišnji urod prodao bez većih problema.

Da Glami, nekada čuvenoj tvornici za preradu krompira, privatizacijom nije oduzet život, Glamočaci bi od ove povrtnice živjeli dobro kao i prije rata.

S tim se slažu svi, pa i Dževad Hodžić koji sada proizvodi samo za vlastite potrebe, te dodaje:

"Kad je Glama radila, e tad su nam ruže cvjetale. Dotjeraš, istovariš, izvagaš i odmah naplatiš."

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije