Made in Hercegovina: Nevesinjski krompir postaje brend

Proceduru su pokrenuli u februaru ove godine zbog duge tradicije, zaštite proizvodnje i bolje otkupne cijene. Biće to prvi sertifikovan proizvod u Hercegovini.

Duga tradicija, mjesto među četiri najveća proizvođača sjemenskog krompira u regionu, odlični uslovi za uzgoj organskog i krompira vrhunskog kvaliteta- kad se crta podvuče- više nego dovoljno za brendiranje i oznaku "nevesinjski". Prvi koraci su učinjeni, a proizvođači su odlučni da njihov proizvod na tržištu dobije mjesto koje zaslužuje.

"Kvalitet našeg krompira je neosproan. Njemu ne treba ni navodnjavanja, ni hemije, ni prihranjivanja. Dakle, u pitanju je čist organski proizvod", kaže Veso Radić, proizvođač krompira iz Pridvoraca

Da bi krompir dobio oznaku "nevesinjski", a proizvođači zaštitili svoj rad, potrebno je još nekolio stepenica. Kada se završe procedure, ovaj krompir prodavaće se i po cijenama većim za 30 posto od sadašnjih. I što je još važnije spriječit će se zloputrebe naziva i situacije da se pod "nevesinjski" na tržnicama prodaje krompir iz uvoza ili drugih krajeva BiH.

"U mnogim mjestima krompir se prodaje pod oznakom 'nevesinjski0, a ko zna odakle je. Na primjer, u Čapljini na tržnici imamo takvu situaciju", kaže Radovan Unković, proizvođač iz Ljeskovika.

Stručnjaci uvjeravaju da je zaštita oznake jedini put da se zloupotrebama imena i porijekla proizvoda stane u kraj.

"Inspekcije imaju pravo reagiraju i uklone proizvod koji nosi oznaku imena, a za to nema odobrenje", kaže Dragan Brenjo, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH.

Načelnik Općine Nevesinje, Milenko Avdalović kaže da proizvođači imaju punu podršku Općine, te da je u toku izrada studije, nakon čega slijedi ispunjavanje uvjeta za dobijanje oznake porijekla.

Uz krompir, Hercegovina ima veliki broj proizvoda kojim bi mogla "osvajati" svijet, ali na tržištu nemaju mjesto koje zaslužuju. Јedan od razloga je taj što nema brendirane proizvode.

Većina domaćih proizvođača smatra da je to skup i nepotreban posao. Iz kompanija smo dobili odgovore: "Imamo kvalitetna proizvod i ne treba mu brendiranje", "Brendiranje je u modi, ali nemamo para za bacanje"; "Ime smo smislili sami, a znak će nam uraditi momak koji zna na kompjuteru"...

Tržište voli sigurnost, kvalitet, kontrolirano porijeklo, autohtonsot i specifičnost i za takve proizvode ne žali platiti. Domaći proizvođači teži dio slagalice već su riješili – preostaje da organska hrana i piće proizvedene na tradicionalan način brendiraju, jer brend se bolje prodaje.