Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu: Nabavka kurbana do 11. septembra

Upravnik internata Medrese prof. Dževad Pleh u izjavi za Fenu kaže da se ovom akcijom u okviru Rijaseta Islamske zajednice u BiH snažno potiče održivi povratak kupovinom kurbana od povratnika na području Republike Srpske te stoga akcija ima izuzetne ekonomske i društvene efekte i poticaje.

S obzirom da po šerijatskim propisima kurbani moraju biti zdravi, da su žrtvovani uime Allaha, prilikom žrtvovanja kurbana angažirana je grupa mesara koji obavljaju žrtvovanje, uz konstantno prisustvo veterinarske inspekcije koja prati proceduru.

Obred žrtvovanja kurbana obavit će se na imanju Ahmeda Tabaka koji je uvakufio oko 40 dunuma zemlje u naselju Jarčedoli. Na tom prostoru napravljene su klaonice, servisni objekti, a u čitav proces uključeno je puno stručnih i registriranih firmi.

"Sama intencija obreda žrtvovanja kurbana jeste upravo da ta korist bude općedruštvena, a ne da se žrtvovanje kurbana obavi na nekom drugom kontinentu", ističe Pleh.

Također, obred žrtvovanja kurbana vrši nekoliko institucija pod ingerencijom Rijaseta IZ u BiH i Ureda za društvenu brigu, u medresama u Tuzli, Mostaru, Travniku, Visokom i Cazinu.

Pleh ističe da svi koji su uplatili kurban mogu sa svojom porodicom da dođu na Jarčedole, prisustvuju i sudjeluju u obredu i dobiju dio kurbanskog mesa koji im pripada, a kojim će da počaste svoju porodicu, komšije, prijatelje.

"To je nešto što daje posebnu vrijednost kurbanskoj akciji koja je jedinstvena i samo je mi imamo na takav način. Žrtvovanje kurbana je posebna svečanost i poseban doživljaj kada te porodice dođu u uvjerenju da kroz taj čin postižu svrhu, radosni su, zadovoljni duhovno, a ispunjena je i ona druga strana, a to je korist dijeljenja, davanja drugima", kaže Pleh.

Po šerijatskim propisima žrtvovanje kurbana počinje nakon bajram-namaza i može se vršiti sve do ikindija-namaza trećeg dana Bajrama, a kurbansko meso se dijeli svima koji su u potrebi, prvenstveno siromasima, potom komšijama, prijateljima.

Jedan dio kurbanskog mesa ide za potrebe Medrese, a ono što ostane daje se Uredu za društvenu brigu Rijaseta IZ u BiH te oni dalje dijele kurbansko meso udruženjima, bolnicama, javnim kuhinjama.

"Mi smo ponosni na akciju kurban i to držimo kao veliku priliku da Medresa bude na dispoziciji našim vjernicima, građanima, komšijama koji nisu u prilici da organiziraju žrtvovanje kurbana kod svoje kuće. Ovo je za njih prilika da izvrše taj obred, a da on ne bude manjkav", kazao je Upravnik internata Gazi Husrev-begove Medrese prof. Dževad Pleh u razgovoru za Fenu.

Pleh podsjeća da Gazi Husrev-begova medresa njeguje tradiciju žrtvovanja kurbana još od 1961.godine kada je Kamil Silajdžić koji je tada bio profesor Medrese i glavni imam Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, prvi zaklao kurban za potrebe Medrese. To je ujedno najduža takva tradicija u BiH.