Filipović-Hadžiabdić: U Zakonu o imenovanjima propisati učešće 40 posto žena

Niz je aktivnosti koje bi svaka od država u regionu trebalo da poduzme kako bi se unaprijedio položaj žena u političkom i javnom životu, posebno u zakonodavnim tijelima, poručila je u intervjuu Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. 

"Prvo, u nekim državama imamo evidento povećanje broja žena na mjestima odlučivanja, kao što je to naprimjer Srbija. Međutim, moramo imati u vidu i različitosti izbornih sistema. Naime, u Srbiji su na snazi zatvorene kandidatske liste, dok su u Bosni i Hercegovini otvorene. Iako, u Bosni i Hercegovini, imamo zakonsku obavezu preuzetu iz Zakona o ravnopravnosti spolova BiH u Izborni zakon BiH od 40 posto, još uvijek nemamo toliko izabranih parlamentarki. Nadalje, kompleksnost političke scene, nizak census za stranke, kao i kompleksnost državog uređenja utiče na broj izabranih žena", navodi Filipović-Hadžiabdić.

Uključivanje žena u lokalne organe vlasti i edukacija

Navodi, kako bi trebalo da se mijenja Zakon o imenovanjima i da eksplicitno stoji da će biti 40 posto žena na imenovanim funkcijama.

"Veoma važna stavka je, a stoji za sve države u regiji, povećanje servisa, koji pomažu ženama da se uključe i u javni i politički život, poput obdaništa, staračkih domova..., jer još uvijek su djeca i stari uglavnom na brizi žena. Važan faktor je veće uključivanje žena kroz najniže organe lokalne samouprave, te kontinuirana edukacija o temi važnosti političe participacije, kao i razvijanje vještina za što bolje dostizanje iste", smatra Filipović-Hadžiabdić.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH govorila je i o tome zašto je važno postojanje Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost.

"Regionalni koordinacioni odbor mehanizama za rodnu ravnopravnost je uspostavljen poslije potpisivanja Sarajevske deklaracije 2005. godine. Naime, nakon održavanja značajne konferencije na kojoj su učešće imali predstavnici parlamentarnih komisija za ravnopravnost spolova, predstavnici mehanizama za ravnopravnost spolova i nevladine organizacije iz cijelog regiona, zaključeno je da bi najbolje rješenje bilo da predstavnice mehanizama za ravnopravnost spolova/rodnu ravnopravnost potpišu Deklaraciju, a radi institucionalnog kontinuiteta u djelovanju, što je i učinjeno. Od tada se Regionalni koordinacioni odbor sastaje i radi na razmjeni iskustava i praksi po oblastima iz Sarajevske deklaracije", naglasila je Filipović-Hadžiabdić.

U toku pripreme na brojnim zajedničkim dokumentima u regiji

Filipović- Hadžiabdić govorila je i o najznačajnijim aktivnostima koje su uticale na društvene promjene Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost od kada je uspostavljen.

"Od uspostavljanja Regionalnog koordinacionog odbora mehanizma za rodnu ravnopravnost bilo je niz aktivnosti koje su bile veoma značajne za region i to u nekoliko sfera. Naime, najznačajnije su bile aktivnosti vezane za razmjenu dobrih praksi u oblasti kreiranja strategija i politika po međunarodnim dokumentima, koje su obavezivale države regiona kao članice međunarodnih organizacija, kao što su UN dokumenti. Tako, po iskustvima iz Bosne i Hercegovine, naprimjer, su doneseni Akcioni planovi za implementaciju Rezolucije UN-a 1325: 'Žene, mir i sigurnost'. Potpisan je Memorandum sa gradom Nišom, te je izrađen Lokalni akcioni plan za Rezoluciju UN-a 1325 Grada Niša. Također, Crna Gora je uradila svoj Akconi plan za Rezoluciju UN-a 1325 po uzoru na Bosnu i Hercegovinu. Isto tako od drugih država iz regiona su preuzma dobre prakse vezane naprimjer, za žene na selu ili gender budžetiranje, kao i za druge oblasti", istakla je Filipović-Hadžiabdić.

Naglašava da su kao Koordinacioni odbor mehanizama za rodnu ravnopravnost napravili i regionalno strateško planiranje nakon potpisivanje izjave o prioritetima 2014, u kojoj su kao regionalne prioritetne oblasti djelovanja određene: Istanbulska Konvencija, Rezolucija UN-a 1325 i ekonomsko osnaživanje žena.

"U toku je i finalizacija izrade Regionalnog akcionog plana po pomenutim prioritetnim oblastima. Upravo je UN women BiH podržao izradu Baseline studije (Studija početnog stanja) vezano za kapacitete mehanizama, izradu legislative i politika, te dobrih praksi regionalne saradnje država iz Balkanske regije. Također, veoma značajna je i razmjena iskustava, kao i podrška mehanizmima u sopstvenom situiranju u okviru državne uprave", kaže Filipović-Hadžiabdić.

Jačanje saradnje sa nevladinim organizacijama

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH posebno je istakla način na koji Balkanska regija podržava i doprinosi radu Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost.

"Balkanska regija je formirana kao mreža nevladinih organizacija iz regije, koja je praktično Sekretarijat Regionalnog koordinacionog odbora mehanizma za rodnu ravnopravnost. Naime, ovo je način saradnje sa NVO sektorom, ali i istovremeno mjesto koordiniranja aktivnosti u regiji. Do sada je po jedna NVO bila uključena u ovu mrežu/savez, a cilj nam je povećati broj nevladinih organizacija koje sarađuju sa Regionalnim koordinacionim odborom mehanizma za rodnu ravnopravnost", poručila je Filipović-Hadžiabdić.

Govorila je i o implementaciji Rezolucije UN 1325 - Žene, mir, sigurnost koja je jedan od važnih segmenata jačanja učešća žena u vojsci i policijskim snagama, te o tome na koji način se može i treba unaprijediti njena provedba.

"Rezolucija UN-a 1325 je već određena kao prioritet u regionalnoj saradnji i dio je Regionalnog akcionog plana. Prenošenjem dobrih praksi i iskustva implementacija ove rezolucije mogu da se postignu i bolji rezultati zacrtani u samoj rezoluciji. Naime, od preuzimanja koncepta, od globalnog preko nacionalnog do lokalnog, te koncepta ljudske sigurnosti, kao i integrisanje tema poput nepogoda, antiterorizma i migracije, mogu se postići i bolji rezultati u implementaciji akcionih planova UN Rezolucije 1325. Svakako, ne smijemo zaboraviti i razmjenu iskustva vezano za izradu adekvatnih indikatora, monitoring, kao i same evaluacije akcionog plana, kao važnih segmenata da sama provedba bude na što boljem nivou", kaže Filipović-Hadžiabdić.

Slab sektor socijalne zaštite

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH dala je i ocjenu koje su nužne aktivnosti koje može poduzeti Regionalni koordinacioni odbor mehanizama za rodnu ravnopravnost kako bi se stanje u regiji unaprijedilo kada je u pitanju ta oblast.

"Države u regionu imaju jako sličnu istoriju, običaje i tradiciju, kao i probleme, što je za druge države zapadne demokratije 'strano'. Imamo slab sektor socijalne zaštite, kao osnovne podrške, naprimjer, u slučajevima nasilja nad ženama ili nasilja u porodici, kao i mnoge druge 'dječije bolesti'. Bolje razumijemo problem i političke sisteme jedni drugih. U regiji postoji dosta dobre ekspertize i želimo, jednostavno, da koristimo ekspertizu susjednih država i dobre prakse susjednih država."

Žele, navodi, da što efikasnije koriste resurse, kako ljudske tako i materijalne.

"Brže i bolje uspostavljamo komunikaciju, bolje se razumijemo, na kraju krajeva, postoje i drugea uspješna regionalna umrežavanja, kao što je Nordijski savjet... Brže je i jednostavnije je, a za mnogo oblasti nam ne trebaju 'dodatne pripreme', kao što su potrebne ekspetima koji dolaze iz drugih država i kojima je teško shvatiti naše političke koncepte, problem i tradiciju", ocjena je Filipović-Hadžiabdić.