Piše: Faruk Vele

Pomalo u sjeni višednevnih mahanja zastavama, Dodikovih žutih prsluka i otvorenih nasrtaja na suverenitet Bosne i Hercegovine iz susjedstva, ostao je jučerašnji prvi značajan državnički potez Predsjedništva BiH.

Državnički potez

Naime, osim Zajedničke izjave o evropskom putu BiH

Zajednička izjava: Šta su potpisali Dodik, Džaferović i Komšić

koja je – ma koliko bila deklarativna - uistinu ohrabrujuća, članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović su jednoglasno usvojili zaključak o Provedbi Ankesa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ i aktivnosti na zaštiti i povratu imovine iz Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

Riječ je, zapravo, o odgovoru naše države na poznate pokušaje otimačine bh. imovine u Hrvatskoj nakon što je Sabor RH u maju ove godine donio Zakon o upravljanju državnom imovinom.

Predsjedništvo BiH tako zadužuje Ministarstvo vanjskih poslova BiH da uputi notu generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih naroda, kao depozitaru Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, kojom ga obavještava o kršenju Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ od strane Republike Hrvatske.
Zadužuje se šef Pregovaračkog tima BiH u Stalnoj zajedničkoj komisiji viših predstavnika država nasljednica bivše SFRJ da zatraži održavanje vanredne sjednice Stalne zajedničke komisije zbog kršenja Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ od strane Republike Hrvatske.

Predsjedništvo BiH zadužuje Vijeće ministara BiH da Predsjedništvu BiH dostavi izvještaj o aktivnostima koje su, slijedom Zaključka Vijeća ministara BiH sa 148. redovne sjednice, održane 3. jula 2018. godine, i Zaključka Predsjedništva BiH, sa 49. redovne sjednice, održane 3. jula 2018. godine, poduzete kako bi se osigurali zaštita i povrat imovine fizičkih i pravnih lica iz Bosne i Hercegovine i imovine Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

Zadužuje se i Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine da u vezi rješavanja imovinsko pravnih odnosa između BiH i Hrvatske, u pogledu primjene Aneksa »G« Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, koordinira sa entitetskim agencijama za privatizaciju sve aktivnosti prema organima u Republici Hrvatskoj, koje se tiču zaštite imovine iz Bosne i Hercegovine, te da o tome dostavlja izvještaj Predsjedništvu Bosne i Hercegovine svakih šest mjeseci.

Predsjedništvo BiH, radi zaštite imovine iz Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, zadužuje Pravobranilaštvo BiH da se utvrde modaliteti za pokretanje apelacija prema Ustavnom sudu Republike Hrvatske kojom se osporava ustavnost Zakona o raspolaganju državnom imovinom u Republici Hrvatskoj i odgovarajuće uredbe, koje služe kao pravni osnov za zabranu upisa imovine Bosne i Hercegovine u odgovarajuće zemljišne knjige na stvarnog vlasnika iz BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH će uputiti pismo predsjednici Republike Hrvatske, Kolindi Grabar-Kitarović i predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, da se Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ sa svim svojim aneksima, u svojstvu međunarodnog ugovora mora primjenjivati u skladu sa međunarodnim pravom, kao pravni akt koji ima prednost u odnosu na sve domaće propise, te u skladu sa njim, izvršiti povrat sve imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, uz obavezan upis u zemljišne knjige na stvarne vlasnike.

S pravom je u izjavi za medije zasjedanje Predsjedništva i usvojene zaključke, među ostalima, pozdravio ratni predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović, uz nadu da će Dodik odustati od inat-politike. Jer, kako reče Lazović, ovo, ipak, nije Banja Luka, već glavni grad države.

No, ovdje valja naglasili još jedan za državu BiH važan aspekt ove priče – izbor Željka Komšića.

Uprkos propagandi iz Hrvatske i površnim ocjenama iz ovdašnje autistične akademske zajednice, gdje se zanemaruje činjenica da je problematiziranje izbora čelnika DF-a tek povod za bujanje jednog starog velikodržavnog nacionalizma i pokazivanje davno skrojenog svilenog gajtana za ovu zemlju - sada je jasno da je patriotska podrška građanskom konceptu, kojeg predstavlja Komšić, bila ključna za zemlju u ovom historijsko trenutku.

Polazeći od činjenice da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kao doskorašnji član kolektivnog šefa države, posebno posljednjih godina, nastupao kao zaštitnik, prije svega, susjedne, a ne ove države, te, puno prije Komšićevog izbora, odstupio od državne politike i u paktu sa Dodikovim secesionizmom reaktivirao politiku tzv. Herceg-Bosne, gotovo je nezamislivo da bi, primjerice, prihvatio jučerašnji potez u kojem država konačno diže protiv otimačine naše imovine.

Pokazalo se to u slučaju Pelješkog mosta i drugih pitanja gdje je zvanično Sarajevo trebalo staviti ispred zvaničnog Zagreba.

Pragmatik Dodik

Također, analizirajući dosadašnje poteze Milorada Dodika, sada je jasno da se, u kombinaciji s Čovićem u Predsjedništvu BiH, njega gotovo ne bi moglo privoliti za bilo što osim za dovođenje ove države pred kapitulaciju, u kolaps pred njihovim interesima i politikama koje najmanje žele dobro ovoj zemlji.
U svakoj drugoj situaciji, suočen s realnošću, Dodik je, prije svega, pragmatik i znat će se ponašati u skladu s tim.

Uz to, Komšić je važnu ulogu odigrao i u aktuelnom odgovoru na jednu radikalnu politiku Zagreba koja ima za cilj poniziti BiH i paternalistički docirati BiH kao nedorasloj, pa čak i privremenoj.

Važno je da se politika otvaranja prostora dijalogu unutar zemlje, ali i sa susjedima nastavi, ali da probosanska politika bude proaktivna i nudi rješenja i izlaze. Ali i da beskompromisno i snažno odgovori, posebno na međunarodnim adresama u Washingtonu i Briselu, na svaki pokušaj destrukcije ove zemlje. A posebno da se tačno 140 godina nakon Berlinskog kongresa, o ovoj državi odlučuje bilo gdje osim u glavnom gradu suverene Bosne i Hercegovine, što je, nema dileme, danas mnogima cilj.