EU između zaštite djece i privatnosti: Ukidanje enkripcije otvara pitanja nadležnosti i sigurnosti

Europski parlament podržao je prijedlog kojim bi aplikacije poput WhatsAppa, Signala i drugih servisa sa end-to-end enkripcijom ostale izuzete od automatskog skeniranja privatnih poruka u potrazi za materijalima seksualnog zlostavljanja djece. Konačnu riječ sada ima Vijeće Evropske unije koje će u naredna tri mjeseca odlučiti hoće li prihvatiti taj pristup ili će uslijediti novi pregovori o pravilima koja pokušavaju uskladiti zaštitu djece i pravo građana na privatnu komunikaciju.

Europski parlament usvojio je izmjene pravila o zaštiti privatnosti kojima se elektronskim komunikacijskim uslugama omogućava dobrovoljno otkrivanje seksualnog zlostavljanja djece, uz jasnije zaštitne mjere i izuzeće komunikacija zaštićenih end-to-end enkripcijom.

Usvojeni tekst bit će upućen Vijeću Europske unije, koje u naredna tri mjeseca treba odlučiti hoće li prihvatiti predložene izmjene. Ako ih ne prihvati, Europski parlament i Vijeće počet će se pregovorima o konačnom tekstu zakona.

Trending

Sindikat profesionalnih fudbalera: "Pružit ćemo podršku igračima, Željo ima ogroman značaj"

Stav Vijeća bi u praksi ponovo uveo privremeno izuzeće koje je isteklo, a koje bi omogućilo pružaocima usluga da dobrovoljno otkrivaju seksualno zlostavljanje djece i vrbovanje djece u privatnim komunikacijama na svojim platformama, kao i da uklanjaju i prijavljuju relevantni materijal.

Anesa Agović Đozo, viša analitičarka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), objašnjava da izuzimanje end-to-end enkriptovanih komunikacija predstavlja pokušaj da se zaštita djece ne gradi na slabljenju osnovne digitalne sigurnosti svih građana. Ipak upozorava da se ne smije zanemariti činjenica da kriminalci koriste upravo enkriptovane prostore za distribuciju materijala seksualnog zlostavljanja djece, povezivanje počinilaca i prikrivanje svojih aktivnosti.

Pojedini izvještaji, dodaje, navode da je rast upotrebe end-to-end enkripcije vjerovatno doprinio smanjenju broja prijavljenih slučajeva, što ne mora značiti da je došlo do smanjenja zlostavljanja, već da je dio sadržaja postao teže vidljiv i prijavljiv. Zbog toga izuzimanje enkriptovanih poruka može otežati otkrivanje određenih slučajeva, ali slabljenje enkripcije, prema njenim riječima, nije jedini niti nužno najbolji odgovor.

"Potrebna je kombinacija ciljane istrage, prijava korisnika, analize finansijskih tokova, zaštite djece po dizajnu i boljeg postupanja prema već poznatom nezakonitom sadržaju", ističe Agović Đozo.

Ona pojašnjava da end-to-end enkripcija omogućava da sadržaj poruka mogu pročitati samo pošiljalac i primalac, čime se štite privatnost i sigurnost korisnika. Prema njenim riječima, izuzimanje end-to-end enkriptovanih komunikacija znači da aplikacije poput WhatsAppa ili Signala ne bi bile obavezane ili podstaknute da mijenjaju samu arhitekturu enkripcije kako bi automatski analizirale sadržaj privatnih poruka. Za korisnike to znači da njihove poruke zadržavaju postojeći nivo povjerljivosti.

U javnosti se prijedlog često naziva "Chat Control", što je izazvalo bojazan od nadzora privatnih poruka. Agović Đozo kaže da takvi strahovi nisu potpuno neutemeljeni jer bi sistemi koji automatski analiziraju privatne poruke mogli predstavljati široku intervenciju u povjerljivost komunikacija, posebno ako bi se koristilo takozvano "client-side” skeniranje sadržaja prije enkripcije.

Ostatak analize novinarke Zinaide Đelilović pročitajte na linku OVDJE.