Egrlić: Koje izvozne ekonomije bi u BiH mogle osjetiti posljedice sankcija Rusiji

Svakodnevno svjedočimo masovnoj kupovini osnovnih životnih namirnica do te mjere da prouzrokujemo vještačke nestašice, međutim, mjesta za paniku nema, ali ima za brigu, istakao je predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić, gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.

“Lanci snabdijevanja su popucali zbog prevelike potrošnje. Snabdijevanje ima svoju dinamiku i resurse i to je narušeno prevelikom kupovinom”, pojasnio je.

Egrlić je naveo primjer pšenice, koja je prije samo nekoliko dana koštala 250 eura po toni, a sada je već 340 eura i dalje raste.

Trending

Radovi u završnoj fazi: Pogledajte kako izgleda prvi prodajni Lidl objekat u Sarajevu

“Svi smo očekivali da će doći do pada cijena pšenice jer su silosi u našem okruženju puni i treba ih isprazniti da dođe nova pšenica. Međutim, oni se ne prazne, a cijene rastu, što je vrlo neuobičajena situacija", navodi Egrlić.

Kad je pitanju opskrba plinom, gdje smo potpuno ovisni o Rusiji, ističe da snabdijevanje ovim energentom, koje ide posredstvom Turskog toka, nije ugroženo te da dobijamo tražene količine.

“Bosna i Hercegovina je relativno mali potrošač i ona u perspektivi može očekivati snabdijevanje. Imamo uvjeravanje iz Energoinvesta da sve tražene količine pristižu. Problem će se pojaviti kada se potpuno ukine platni promet i ne bude se moglo plaćati pa će stati i isporuka. U tom smislu naši građani će najviše trpjeti”, upozorava Egrlić.

Predsjednik VTK-a BiH smatra da još uvijek nije kasno da Bosna i Hercegovina popuni svoje robe rezerve jer to trenutno rade i zemlje regije.

“Bosna i Hercegovina nema adekvatne robne rezerve i nije u stanju odgovoriti ovako velikim krizama i izazovima. U RS-u su robne rezerve u stečaju, u FBiH je stanje različito od kantona do kantona. I Federacija ima određene količine roba u robnim rezervama. Nemamo informacije koliko je tih roba, ali ne treba zaboraviti da u našim terminalima nema dovoljno naftnih derivata, da je dnevna potrošnja samo u Federaciji 2,2 miliona litara i da zasigurno ove robne rezerve nisu u kapacitetu. Naši distributeri čine napore da osiguraju dovoljne količine jer je enormno porasla potrošnja nafte i naftnih derivata. Siguran sam da u narednih mjesec dana neće doći do prekida snabdijevanja, ali će cijene vjerovatno rasti”, naglasio je Egrlić.

Što se tiče izvoznih sektora u Bosni i Hercegovini koji će osjetiti najveće posljedice sankcija prema Rusiji, Egrlić navodi da su to prvenstveno sektori u automobilskoj industriji, zatim proizvodnji bijele tehnike i namještaja.

“Već imamo neke proizvođače namještaja kojima je odgođena isporuka do kraja maja. I građani Evrope su se okrenuli esencijalnim namirnicama, prije svega prehrambenim i farmaceutskim proizvodima”, zaključio je Egrlić.