Džaferović: Tačno je da postoje ucjene što se tiče Federacije BiH

"Mi sada imamo intencije da se ova zaštita interesa etničkih grupa proširi na sva pitanja u Bosni i Hercegovini, a to je onda potpuna dominacija etničkog principa i rekao bih da je to potpuna podjela Bosne i Hercegovine, što je neprihvatljivo i zbog toga nisu ni uspjeli ovi pregovori u Neumu", rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović za BHRT.

Džaferović smatra da je budućnost Bosne i Hercegovine u jačanju građanskog principa.

Kaže kako Bosna i Hercegovina treba biti uređena kao država građana, uz puno poštivanje individualnih prava i uz puno uvažavanje njenog multietničkog karaktera i zaštite vitalnih interesa etničkih grupa koje žive u njoj.

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Član Predsjedništa BiH Šefik Džaferović kaže kako su međunarodni posrednici u Neumu predložili tzv. elektorski model koji bi bio proveden u kantonima, a filozofija tog modela je da se u okviru građanske legitimacije povećaju neki fiksni koeficijenti i da snaga glasa u manjim kantonima, poput Posavskog, Zapadnohercegovačkog, Kantona 10 i Bosanskopodrinjskog kantona bude veća nego u drugim kantonima.

Pravljene su simulacije provedbe tog modela i utvrđeno je da bi na izborima od 2010. do 2018. godine, uz elektorski model, u Predsjedništvo bili birani kandidati HDZ-a BiH.

"HDZ-u to nije bilo dovoljno. HDZ je tvrdo instistirao, kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva i delegata u federalnom Domu naroda, na isključivo etničkom principu. Pa se onda tu otišlo u potpuno različitu vrijednost glasa Bošnjaka u Sarajevu, Bošnjaka u Mostaru, Hrvata u Sarajevu, Hrvata u Mostaru... To, naravno, nije bilo prihvatljivo ni za međunarodne predstavnike, a nije bilo prihvatljivo ni za nas", naveo je Džaferović.

Bosna i Hercegovina sada nema mehanizme koji su neophodni, a koji bi morali biti ugrađeni u njen sistem da bez aktivnosti međunarodne zajednice rješava blokade.

Džaferović tvrdi da se to znalo još u Dejtonu, pa je i uvedena institucija Ureda visokog predstavnika koja ima zadatak da pomaže Bosni i Hercegovini kako bi mogla normalno funkcionirati.

Jedino kada bojkot i blokade postanu krivično djelo, onda nešto mogu uraditi pravosudne institucije, napominje Džaferović.

„Mi nemamo mehanizam da parlamentarna većina, kao što je praksa svugdje u svijetu, odluči o nekom pitanju. Naši su mehanizmi potpuno drugačiji. Zbog toga je poželjna uloga međunarodne zajednice, prije svega OHR-a, a onda i naših prijatelja iz svijeta, prije svega Sjedinjenih Američkih Država koje su glavni strateški partner Bosne i Hercegovine“, kaže Džaferović.

Član Predsjedništva smatra da se, nakon početnih sankcija iz SAD-a i razmatranja da i pojedine članice Evropske unije uvedu sankcije pojedincima na vlasti u Bosni i Hercegovini, mijenja klima i odnos zvaničnika iz bh. entiteta RS prema blokadama državnih institucija.

"Da bi se ova kriza razriješila, kada je u pitanju bojkot i blokada koja dolazi iz RS, Narodna skupština RS mora potpuno staviti van snage Zakon o lijekovima, sve zaključke o povlačenju nadležnosti u one tri oblasti, a zvaničnici moraju učestvovati u radu institucija Bosne i Hercegovine. Što se tiče Federacije BiH, tačno je da i tu postoje ucjene. Dajte mi Izborni zakon kakav ja želim ili ja neću pristati na formiranje Vlade Federacije BiH. Ili, ja neću dozvoliti da se imenuju sudije Ustavnog suda Federacije BiH. To su neprihvatljive kategorije. Ne možemo u tim kategorijama da razgovaramo", kategoričan je Džaferović.

Džaferović apsurdnim smatra optužbe da su Bošnjaci remetilački faktor u aktuelnoj krizi u Bosni i Hercegovini. Kaže kako bošnjački narod želi poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, iako smatraju da on nije posve pravedan.

"Želimo da Bosna i Hercegovina funkcionira po Dejtonskom mirovnom sporazumu. To znači država i njena unutrašnja struktura, ravnopravnost svih ljudi i svih naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", poručio je Džaferović.