Džaferović iz Brisela: Moramo poduzeti sve da se ovo u Ukrajini ne prelije u BiH

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović izjavio je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) prilikom današnje posjete Briselu kako se mora uraditi sve da se situacija u Ukrajini ne bi prelila na regiona Zapadnog Balkana i na Bosnu i Hercegovinu.

Džaferović je podsjetio da je imao sastanak sa članicom Evropskom parlamenta Tineke Strik, kazavši da nema dileme da njegova današnja sagovornica želi sve najbolje Bosni i Hercegovini.

"Ona želi da Bosna i Hercegovina bude mirna i stabilna, da institucije Bosne i Hercegovine funkcioniraju, da se unutar Bosne i Hercegovine odvijaju reforme i da Bosna i Hercegovina ide snažno svojim euroatlantskim putem. To je ono što i ja želim Bosni i Hercegovini", rekao je Džaferović i zahvalio parlamentarki Strik na podršci njegovoj državi.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Džaferović je ukazao na značaj činjenice da Bosna i Hercegovina danas ima ljude u Evropskom parlamentu koji se zalažu za efikasnu, funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu u interesu svih građana koji u njoj žive.

Podsjetio je da su na današnjem sastanku razgovarali o situaciji u Bosni i Hercegovini, regionu Zapadnog Balkana, ali i svijetu.

Što se tiče današnjeg sastanka vanjskopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta, Džaferović je kazao da je poznato da će se tamo obratiti sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

"Ja ću iznijeti stavove koji su poznati, koji su normalni, u korist Bosne i Hercegovine i svih nas u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je osudila rusku agresiju i invaziju na Ukrajinu. Bosna i Hercegovina se pridružila cijelom civiliziranom svijetu koji je taj čin osudio. Želimo da se tamo rat što prije zaustavi, da se uspostavi mir, da se stvari rješavaju mirnim putem. Da se jednostavno zaustavi ova kataklizma, stradanje naroda Ukrajine", rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

U svijetlu aktuelnih događaja, koji se dešavaju u susjedstvu Evropske unije, kako je rekao Džaferović, "održavamo ovaj sastanak i razgovaramo o situaciji u Bosni i Hercegovini".

"Mislim da ovo što se dešava u Ukrajini treba da bude opomena ukupnoj euroatlantskoj zajednici kako bi se prevenirale stvari na Zapadnom Balkanu, pa i u Bosni i Hercegovini. Poznata je stvar da na Zapadnom Balkanu, pa i u Bosni i Hercegovini postoji značajan ruski utjecaj. Moramo poduzeti sve kako se to ne bi prelilo na područje Zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine. Ja se nadam da neće i da je ovo što se dešava u Ukrajini uozbiljilo ukupnu euroatlantsku zajednicu i da će prema Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana, kao teritoriji koja se nalazi u samom trbuhu Evrope, biti iskazan jedan brižljiviji odnos", poručio je Džaferović.

Kako je ocijenio, prijem svih šest zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju je prije svega geostrateško i geopolitičko pitanje, a ne administrativno, i tako ga treba posmatrati.

"Situacija u Bosni i Hercegovini je takva da su blokirane institucije, da zvaničnici iz entiteta Republika Srpska na čelu sa Dodikom (Milorad op.a) rade na rušenju institucija Bosne i Hercegovine i otvoreno prijete secesijom dijela teritorija Bosne i Hercegovine koji se zove Republika Srpska. Evropska unija treba da nam pomogne i ovaj današnji sastanak treba da bude jasna poruka svima onima koji bi da ruše Dejtonski mirovni sporazum, da umanjuju kapacitet reformi, da prijete odcjepljenjem pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine, da bude jasna poruka da to tako ne može. Treba biti poruka da stvari treba da funkcioniraju u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i u skladu sa 27 godina implementacije sporazuma", rekao je Džaferović poručivši da se stvari ne mogu vraćati nazad na 1995. godinu, te da moraju ići naprijed.

Druga tema koja je aktuelna danas u Briselu, kako je rekao Džaferović je pitanje izbora, pitanje Izbornog zakona u BiH: "Izbori u Bosni i Hercegovini ne mogu biti uslovljavani nikakvim procesima. Oni su zakonska kategorija i moraju se raspisati i održati u rokovima kako je propisano zakonom. Treba razgovarati o izmjenama Izbornog zakona, ali se ne može razgovarati pod uvjetima ucjena, ultimatuma i nerealnih zahtjeva kakvim smo u proteklom periodu svjedočili."

Kako je rekao, "nama prije svega treba implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava".

"Mi smo kazali, pošto Bošnjaci i Hrvati većinski žice u Federaciji BiH, da ćemo raditi na tome da za izbor članova Predsjedništva BiH usvojimo neki drugi model, ali on mora biti demokratski i usvojen na evropskim demokratskim standardima, a ne na produbljavanju etničkih podjela u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Tražimo da se u tom slučaju redefinira uloga Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i on svede na instituciju koja će se baviti zaštitom vitalnih nacionalnih interesa. Hoće li to uspjeti, neće li to uspjeti, ne znam. Mi ćemo učestvovati u tome, ali to ne smije biti razlog koji će na bilo kakav način odlagati izbore u Bosni i Hercegovini", zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.