Džaferović i Dodik u Antaliji govorili o BiH: Ovo su njihove poruke

U sklopu drugog Diplomatskog foruma u Antaliji (ADF) u Turskoj, u subotu je održan panel pod nazivom "Budućnost Bosne i Hercegovine" na kojem su učestvovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

Dodik je na početku izlaganja istakao da je nemoguće porediti dešavanja u Bosni i Hercegovini s onima u Ukrajini.

"Ne slažem se da je Bosna i Hercegovina bilo čime vezana sa Ukrajinom i dešavanjima tamo. Karakter sukoba nije isti. Ja mislim da je sukob u Ukrajini rezultat globalnih odmjeravanja moći i snaga velikih, i da je Ukrajina kolateralna šteta. Bosna i Hercegovina je imala svoje unutrašnje probleme, imala je građanski rat, sukob među narodima i to diskvalifikuje bilo kakvo moguće upoređivanje.

Trending

Dodik o održanom sastanku u Sarajevu: 'Nikšić je to najbolje 'zamotao' i nek ostane tako'

Bosna i Hercegovina je po mnogima nedovršena zemlja ili, neki kažu, nisu završili svoj posao, pa su ostali predugo u BiH i nastoje da nametnu svoje viđenje same Bosne i Hercegovine, ne dozvoljavajući da Bosna i Hercegovina svojim unutrašnjim kapacitetima da odgovor na svaki izazov, i naravno, izazov svoje budućnosti. Bosna i Hercegovina iz tog razloga ne može da stane na noge, jer nikada u miru nije bila prepuštena sama sebi", rekao je Dodik, te dodao:

"Mislim da u Bosni i Hercegovini nema kapaciteta za rat. Ta priča o ratu bila je izazvana iznutra i izvana da bi se skrenula pažnja na BiH kako bi se izvršio pritisak na nova politička rješenja."

NATO štiti mir u BiH 

Komentarišući ulogu NATO-a u Bosni i Hercegovini, Džaferović je istakao da NATO ima obavezu da štiti mir u Bosni i Hercegovini.

"NATO je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini i NATO je pomagao da se uspostavi mir, i po Dejtonskom mirovnom sporazumu, NATO ima obavezu da štiti mir u Bosni i Hercegovini. Ono što je najbitnije u ovom trenutku je da svi mi unutar Bosne i Hercegovine poštujemo Dejtonski mirovni sporazum i da poštujemo 27 godina implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Svi zakoni koje smo donijeli u Bosni i Hercegovini su zakoni koji su doneseni konsenzusom svih nas uz pomoć naših prijatelja iz međunarodne zajednice. Najvažnije je da poštujemo ono što danas imamo, a to znači, da ne možemo kazati, kao što je to Dodik sad kazao, da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat, da je to bio sukob naroda, jer to nije tako, nego su te stvari potpuno drugačije utvrđene međunarodnim dokumentima. Jasno je kazano da je to bio međunarodni sukob s ciljem podjele Bosne i Hercegovine", rekao je Džaferović.

Dodik je u svom izlaganju kazao da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, po njemu, "nije visoki predstavnik, jer ga nije imenovao Vijeće sigurnosti UN-a".

"Za nas ne postoji visoki predstavnik, jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti. To nema veze sa Schmidtom lično. Također, za nas je NATO neprihvatljiva organizacija u pogledu našeg članstva unutra", rekao je Dodik.

Džaferović je istakao da Bosna i Hercegovina ima dva ključna cilja u vanjskoj politici, jedan je članstvo u EU, a drugi u NATO-u.

Članstvo u EU cilj 

"To su dokumenti koje je utvrdila Bosna i Hercegovina do sada. Ono što je u ovom trenutku nesporno među svima nama u Bosni i Hercegovini je članstvo u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina treba da uradi sve što je do nje kako bi što prije dobila kandidatski status, otpočela pregovore i postala članica EU. Također, kriza u Ukrajini, ruska invazija na Ukrajinu je nešto pred čime je cijeli svijet zanijemio. Nakon 1990-tih godina na prostoru bivše Jugoslavije, u Bosni i Hercegovini posebno, nakon genocida, kazali smo nikada više, a evo dešava se. Naravno da je to ujedinilo Zapad. Bosna i Hercegovina je dio Zapada."

Dodik je poručio da bh. entitet RS i Srbija neće u NATO savez.

"RS i Srbija neće u NATO i ta odluka se neće desiti. Ni NATO-u ovakva BiH, potpuno nesređena, uopšte ne treba. Što se tiče članstva u Evropskoj uniji, to jeste naš neki cilj, ali EU ima sve više problema unutar sebe. To članstvo je važno i mi bi željeli da se to ubrza", dodao je Dodik.

Komentarišući ulogu Turske u regiji Zapadnog Balkana i Bosni i Hercegovini, Dodik je podsjetio da je ranije predložio format u kojem bi učestvovali turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Doprinos Turske

"Vjerujemo da Turska može da da kvalitetan doprinos i da ostvari značajan utjecaj da se mnoge stvari riješe. Turska s Erdoganom je za nas prihvatljiva i Erdogan pokazuje želju da uvaži sve. Erdogan traži načina da pomogne Bosni i Hercegovini. To je taj lider koji može da ima povjerenje i nas Srba. Turska ovoga profila za nas ima prihvatljivu ulogu za rješavanje pitanja, više nego neke daleke druge zemlje, a pogotovo ne one neke na Zapadu koje zbog kraha neoliberalnog sistema sada žele da pokažu, kada su napustili Afganistan i evo sada Ukrajina, sada im treba mjesto uspjeha. A, Erdogan je čovjek koji jednako gleda šta je interes. Njegova priča je 'dajte da napravimo za sve ljude'", kazao je Dodik.

Džaferović i Dodik su se složili da je Turska veliki prijatelj Bosne i Hercegovine.

"Imamo izvanredne odnose. Mislim da Turska i Erdogan igraju vrlo konstruktivnu ulogu na zapadnom Balkanu, rekao bih smirujuću ulogu. Bosna i Hercegovina će nastaviti da razvija svoje odnose i saradnju sa Turskom. Turska podržava naš evropski put, naš NATO put, i mi ćemo pitanja koja se tiču evropskog puta i NATO puta rješavati sa našim partnerima, sa Evropskom unijom, sa NATO-om, a svoje odnose ćemo jačati sa Turskom", poručio je Džaferović.