Dr. Husein ef. Kavazović ponovo izabran za reisul-ulemu IZBiH

Aktuelni reisul-ulema dr. Husein ef. Kavazović ostaje na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini!

Pišu: Faruk Vele i Omer Kavazović

Izborno tijelo koje čini 374 člana na današnjem zasjedanju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu ponovo je izabralo Kavazovića za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povjerilo mu novi sedmogodišnji mandat.

Kavazović je osvojio 291 glas, a njegov protukandidat, bivši sandžački muftija i aktuelni poslanik u Skupštini Srbije Muamer ef. Zukorlić 82 glasa, a jedan glas je bio nevažeći.

"Konstatiram da smo dobili novog/starog reisa. Čestitam na visokom i dostojanstvenom nivou. Predstavljanje je bilo na nivou koji priliči vjerskoj zajednici i kako priliči. IZBiH je pokazala visok nivo demokratičnosti i svijesti. U ime Sabora i muslimana BiH i ostalih čestitam dr. Huseinu ef. Kavazović", kazao je predsjenik Sabora Safet Softić.  

Zukorlić je čestitao Kavazoviću naglasivši da su kandidati predstavili dva autentična programa.

''To su bila dva programa, dva kandidata, ali mi smo jedna strana. Ovo je još jedan njen uspjeh'', rekao je Zukorlić.

Reis Kavazović: Pred nama je puno reformi, IZBiH mora biti mirna luka

Volio bih, kao musliman, doživjeti vidjeti zajednicu muslimana i muslimanki čije "natjecanje u dobru" pozitivno utječe na sve, kazao je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husen ef. Kavazović, uz ostalo, u intervjuu za zvanično glasilo Islamske zajednice, list "Preporod", na pitanje, bude ponovo izabran za reisu-l-ulemu, kakvu instituciju Islamske zajednice planira i očekuje ostaviti muslimanima nakon isteka mandata 2026.

Reis Kavazović je u završnici predstavljanja, a prije zasjedanja izbornog tijela kazao da je "pred nama puno reformi" koje trebamo, kao i do sada, "provoditi bez velikih lomova, oprezno i uz savjetovanje sa svima koji našu Zajednicu čine onim što ona jeste, naša zajednička kuća i dobro".

Dodao je da u trenutnim okolnostima, kada se oko nas dešavaju velike i brze promjene, "Zajednica mora biti mirna luka za naš narod, ali ne toliko mirna da nas uljulja i uspava".

"Stoga, ako mi se još jednom ukaže povjerenje, otvoreno u saradnji sa muslimanima i muslimankama gradit ćemo i, uz Božiju pomoć, uspjeti izgraditi upravo takvu zajednicu ili bolje kazano temelj za takvu zajednicu čiji će članovi i pripadnici – muškarci i žene u zajedništvu – živjeti sigurni puninu svojih vjerskih uvjerenja, slobodni da se kao takvi razvijaju i da vole i žele biti njenom aktivnom snagom, zajednicu u kojoj će razlikovanje u mišljenju i stavovima biti kreativna tenzija, a ne cjepkanje u sitniš za potkusurivanje tuđih interesa", kazao je Kavazović.

Reisul-ulema Husein ef. Kavazović je 14. poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Ustavom Islamske zajednice je definirano da je reisul-ulema poglavar i vrhovni muftija Islamske zajednice i njen najviši vjerski autoritet. Nakon izbora reisul-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reisul-ulemi.

Prilikom preuzimanja menšure reisul-ulema polaže zakletvu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu i zvanično stupa na dužnost.

S obzirom na to da je Kavazović ponovo izabran, svečanost obznanivanja njegovog novog mandata će se obaviti prema propisanom protokolu bez predaje nove Menšure.

Ko su bili poglavari Islamske zajednice u BiH

Izborno tijelo Islamske zajednice u BiH danas će na sjednici u Sarajevu između dva kandidata, sadašnjeg reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića i zastupnika u Skupštini Republike Srbije i bivšeg muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića, izabrati reisul-ulemu za novi sedmogodišnji mandat. Ustavom Islamske zajednice je definirano da je reisul-ulema poglavar, vrhovni muftija Islamske zajednice i njen najviši vjerski autoritet.

Rođen je 3. jula 1964. godine u Gradačcu. Potječe iz porodice koja je tradicionalno ulemanska, sa velikim brojem imama i hafiza. 

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, studije islamskih tradicionalnih znanosti učio pred amidžom Husejn ef. Kavazovićem.

Školovanje je nastavio u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu gdje je stekao zvanje imama, hatiba i muallima. Od 1985-1990. godine studira šerijatsko pravo na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, Egipat. Nakon okončanih studija radi kao imam, hatib i muallim u Gradačcu. 

Na položaj muftije tuzlanskog izabran je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1993. godine. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu radio na obrani zemlje i rodnog grada, a 1993. godine, kao muftija tuzlanski, biva zarobljen i odveden u logor tzv. Herceg-Bosne kod Konjica, gdje je mjesecima bio zatočen. 

Bio je predavač islamskog prava u Behram-begovoj medresi u Tuzli. Aktivno govori arapski i služi se engleskim jezikom.