'Dodik je šest dana nakon povratka iz Moskve počeo napad na ustavni poredak BiH'

Borbe koje su u toku u Ukrajini izazivaju strah kod Bosanaca i drugih balkanskih naroda, budući da su oba svjetska rata nastala u istočnoj Europi, gdje je oduvijek postojala hegemonistička borba između Rusije i zapadnog bloka, piše TRT World.

Prvi svjetski rat počeo je nakon ubistva austrougarskog prijestolonasljednika u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Dva desetljeća kasnije, Drugi svjetski rat počeo je nakon što je nacistička Njemačka okupirala Poljsku 1939. Sovjeti su iskoristili priliku za invaziju na tadašnju istočnu Poljsku, koja je danas dio zapadne Ukrajine.

Na početku svih tih sukoba postojala je ruska veza, remetilačka stvarnost za mnoge ljude koji žive u istočnoj Europi. Bosanski rat pokrenut je nakon raspada komunističke Jugoslavije nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Trending

Predsjednica Gruzije uložila veto na sporni zakon o stranim agentima

TRT World je razgovarao sa Šefikom Džaferovićem, članom tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine i vodećim bošnjačkim političarem.

Šefik Džaferović je istakao da Balkan nije toliko blizak Rusiji kao Ukrajina, pa je mnogo teže očekivati takav scenarij.

"Između Rusije i nas postoji NATO prostor. No, iako Rusija ne dotiče zapadni Balkan, postoji određena opasnost. Samo šest dana nakon sastanka u Moskvi [s Putinom] u decembru 2021., Milorad Dodik pokrenuo je napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Skupština RS donijela je zaključke kojima se krši Daytonski sporazum i 27 godina njegove primjene", rekao je Džaferović.

"Dodik nas želi vratiti u 1995. godinu kada su se svi u Bosni i Hercegovini gledali kroz nišane. Opasno je i mora se zaustaviti. NATO i EU prvenstveno su odgovorni za zaustavljanje ovog opasnog razvoja događaja".

Na pitanje kako su Bosanci pristupili ratu, istakao je da ljudi u Bosni i Hercegovini suosjećaju s ukrajinskim narodom.

"Bošnjački i hrvatski politički čelnici osudili su agresiju na Ukrajinu. Jedino je srpski čelnik Milorad Dodik pokušao opstruirati bosanskohercegovačku osudu ruske agresije u UN-u, ali nije uspio. On ljude u Kijevu naziva "naoružanim bandama". Istovremeno, on više puta izražava razumijevanje ruskih akcija. Time je pokazao da nema suosjećanja za žrtve i da u političkom smislu ne pripada Europi. Čak i da je bilo iluzija, euroatlantskoj zajednici sada mora biti jasno s kim ima posla kada je Dodik u pitanju", smatra Džaferović.

Istakao je da proruske demonstracije održane su u Srbiji i unutar entiteta RS BiH, prvenstveno zbog toga što je javno mnijenje u Srbiji i dijelovima Bosne i Hercegovine pod jakim utjecajem Rusije.

"Tamošnje vlasti su proruske, proruske militantne organizacije gledaju se pozitivno, a vlast u Srbiji i entitetu RS ne osuđuje agresiju na Ukrajinu na način na koji to čine svi drugi. Istovremeno, ruske akcije protiv Ukrajine oživljavaju snove o Velikoj Srbiji. Mnogi u Srbiji vide Rusiju kao silu koja bi im mogla pomoći da podijele Bosnu i Hercegovinu i pripoje dio njezina teritorija Srbiji. Zato smo iz NATO-a čuli poruke da je Bosna i Hercegovina ugrožena. I zato nam je potrebna podrška NATO-a; u svakom slučaju, borit ćemo se za Bosnu i Hercegovinu do kraja", rekao je Džaferović za TRT.

I Prvi i Drugi svjetski rat započeli su u istočnoj Europi, gdje se nalazi Ukrajina. Može li Treći svjetski rat početi u Ukrajini?

"Rat u Ukrajini, kao sukob s takvim značajem i takvim akterima, opasnost je za cijelu Europu, pa i svijet. Međunarodna zajednica je uznemirena s dobrim razlogom. Povijesno iskustvo pokazuje da sukobi na Balkanu i šire, u istočnoj Europi, imaju potencijal brzog širenja. 

Pasivnost međunarodne zajednice početkom 1990-ih dovela je do širenja rata u zemljama bivše Jugoslavije. Tek intervencijom NATO-a zaustavljeni su ratovi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Ako bi NATO zauzeo pasivnu poziciju u odnosu na sukob u Ukrajini, rat bi se mogao proširiti. I samo ako NATO bude čvrst i odlučan, nitko neće biti zainteresiran za širenje sukoba, čak ni u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu", istakao je.

Naglasio je da Bosnu i Hercegovinu u budućnosti vidi kao članicu Europske unije i NATO-a.

"Mnoge članice Europske unije i NATO-a imale su probleme poput Bosne i Hercegovine. Te zemlje su se svađale oko granica, imale su jake međunacionalne tenzije i slične probleme, ali mnoga od tih pitanja su se ublažila ulaskom tih zemalja u sistem EU i NATO-a.

Siguran sam da bi Bosna i Hercegovina riješila mnoge svoje probleme da postane članica EU i NATO-a. Zato postoji otpor euroatlantskim integracijama među onima koji odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu", zaključio je Džaferović.