Do sredine ovog vijeka broj starijih osoba u BiH bit će udvostručen

Organizatori prezentacije organizirane u Sarajevu su Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i nevladina organizacija "Partnerstvo za javno zdravlje".

Pomoćnik ministra za socijalnu i dječiju zaštitu u Federaciji BiH Miroslav Jurešić pojasnio je u obraćanju novinarima da Strategija obuhvata razdoblje od 2018. do 2027. godine te da je prvi strateški dokument iz ovog domena u FBiH.

“Ovo je prvi put da smo ukazali na sve s čime se starije osobe u ovoj zemlji suočavaju, a to je siromaštvo, problemi u zdravstvenoj zašiti, nasilje te generalno njihov položaj u društvu”, kazao je Jurešić, izrazivši očekivanje da će se o ovoj problematici govoriti na potpuno drugačiji slučaj nego što je dosada bilo.

Također, dodao je da strategija sadrži analizu situacije položaja starijih osoba u FBiH, a ovakva strategija je u pripremi i u Brčko Distriktu te u Republici Srpskoj.

Njeni osnovni ciljevi su, kako je rekao, između ostalih, borba protiv siromaštva starijih osoba, zdravstvena i socijalna zaštita, nepoznavanje prava, neosjetljivost društva, a posebno lokalnih zajednica na potrebe starijih osoba te nasilje nad starijim osobama i pokušaj da se ova populacija ne posmatra kao teret već kao resurs koji se još uvijek može iskoristiti.

Napomenuo je da su prava o kojima su starije osobe nedovoljno informirane, a mogu ih ostvariti - pravo na novčanu pomoć te pravo na kućnu njegu.

Istakao je činjenicu da bh. stanovništvo stari te da se kao društvo trebamo na vrijeme pripremiti da adekvatno odgovorimo na promjene koje se dešavaju na globalnom, ali i lokalnom nivou.

Naveo je da u FBiH domova za smještaj starijih osoba iz segmenta javnih ustanova ima oko 12, ali da postoji veliki broj domova u privatnom sektoru, čiji se tačan broj ne zna.

Zastupnica u Zastupničkom Domu Parlamenta FBiH Jasmina Zubić kazala je da je ova kategorija stanovništva dosad bila prilično zanemarena iako je poznato da u FBiH postoji veliki broj starijih osoba kojima je potrebna pomoć i podrška u ostvarivanju njihovih prava.

Ocijenila je da je strategija dobar početak da se krene s promjenama u sistemu i omogućavanjem ostvarivanja prava ove populacije, dodavši da bilo bi dobro kada bi strategiju pratila i finansijska sredstva potrebna za njenu realizaciju.

Također, naglasila je da bi bilo dobro kada bi ova strategija zaživjela na području cijele FBiH, jer su neophodna izjednačavanja prava u segmentu socijalne i zdravstvene zaštite, ne samo ove kategorije stanovništva već i svih ostalih građana.

“Ovom strategijom bismo poručili da sve druge strategije iz segmenta socijalne i zdravstvene zaštite trebaju ići ka izjednačavanju prava svih kategorija stanovništva, na što nas obavezuje i Reformska agenda”, istakla je Zubić.

Kazala je da će strategija doprinijeti i buđenju svijesti građana i nosioca vlasti o tome da se ovim i sličnim problemima treba mnogo ozbiljnije pristupiti i iscrpiti sve ustavne mogućnosti u izjednačavanju prava.

Dodala je da se ni predstavnici institucija ne trude da informiraju građane o njihovim pravima zbog nedostatka finansijskih prava te da se to treba mijenjati.

Također, pojasnila je da osobe starije od 65 godina, a koje su u lošem zdravstvenom stanju imaju pravo na tuđu njegu i pomoć, međutim, one često nisu upućene u to. Zubić smatra da bi centri za socijalni rad trebali informirati stanovništvo i ukazati im na mogućnosti za ostvarivanje prava.

Napomenula je da najveći broj građana ostvaruje svoja prava u Sarajevskom kantonu, jer su najbolje informirani, dok je situacija u tom pogledu najgora u Livanjskom, Posavskom te Zapadno-hercegovačkom kantonu.

Admir Hadžipašić iz Doma naroda Parlamenta FBiH smatra da je krajnje vrijeme da se cijelo društvo uključi u rješavanje spomenute problematike te da je strategija prvi korak ka tome.

“Svi u ovoj državi trebamo biti zabrinuti za pitanje i položaj starijih osoba u FBiH i ukoliko sada ne počnemo rješavati ovo pitanje, doći ćemo u velike probleme za 5-10 godina”, podvukao je.

Poručio je da se od svih institucija i lokalnih zajednica u FBiH očekuje da se uključe u rješavanje ovog pitanja i da se starijim osobama pruže kvalitetne usluge, ali i informacije.

Željko Blagojević ukazao je na činjenicu da broj starijih osoba konstantno raste dok se broj mladih i djece smanjuje, a stopa nataliteta je sve niža.

Po podacima koje je naveo u BiH je trenutni broj stanovnika na istom nivou kao i prije 50 godina, s tim što je u tom periodu na svaku stariju osobu bilo oko šest mladih osoba, dok je sada taj omjer 1:1.

Kako je rekao, po procjenama UN-a naša zemlja će do sredine ovog vijeka broj starijih osoba udvostručiti te je stoga potrebno već sada kreirati strategije i politike kako bi se adekvatno odgovorilo na ove promjene.

"Stoga i pružamo podršku vlastima da se mogu adekvatno osvrnuti na demografske promjene prilikom planiranja", kazao je Blagojević.