Pola miliona nevažećih listića: Bunt građana ili izborna prevara?

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su u nedjelju, 7. oktobra 2018, a pobjednici su uglavnom poznati za sve nivoe vlasti. 

Većina problema ponavlja se iz izbornog ciklusa u ciklus - problem su umrli ljudi na biračkim spiskovima, problem je što su neki ljudi dobili više glasova od onog što im je zvanično prikazano, problem su masovne zamjene članova u biračkim odborima, problem su velike razlike između broja birača i broja građana na popisu, a jedan od najvećih jeste veliki broj nevažećih listića i idemo provjeriti tu matematiku.

Fazoni i fore: Kako se kradu glasovi na izborima

Kada je riječ o Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, obrađeno je 93,04 posto biračkih mjesta (5.132 od 5.516). Prebrojano je 1.604.584 glasačkih listića, od toga je nevažećih bilo 107.337 ili 6.69 posto. U FBiH je bilo 32.314 nevažećih praznih listića, i 35.465 nevažećih listića po drugim kriterijumima. U RS-u 20.124 je nevažećih praznih listića, a 19.434 nevažećih listića po drugim kriterijumima.

Mala je razlika

Razlika u glasovima između Šefika Džaferovića i Denisa Bećirovića je 15.978 glasova. Razlika između Željka Komšića i Dragana Čovića je 64.781 glasova, a razlika između Milorada Dodika i Mladena Ivanića je 65.591 glasova. Dakle, najmanja je razlika između Džaferovića i Bećirovića pa se sve više mogu čuti "glasovi" kako je potrebno učiniti dublju analizu ovim povodom. Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH i aktuelni član Koalicije za fer i poštene izbore Pod lupom, smatra da bi se izbori mogli i poništiti te ponovo zakazati na mjestima gdje je ova razlika očigledna i čudna.

No, idemo provjeriti i Parlament Bosne i Hercegovine, za koji su pregledani podaci sa 89 posto biračkih mjesta - prebrojano je 4.909 od 5.516. Nevažećih listića bilo je čak 135.971! Od toga, u FBiH je bilo nevažećih praznih listića - 44.332, a nevažećih listića po drugim kriterijumima - 37.090. U RS-u je bilo nevažećih, praznih listića - 29.470, a nevažećih po drugim kriterijumima - 25.079.

Kada je riječ o Parlamentu Federacije BiH, bilo je 68.909 nevažećih listića - obrađeno je 84 posto biračkih mjesta. Za Narodnu skupštinu RS-a, pak, bilo je 37.722 nevažećih glasačkih listića (obrađeno je 90% biračkih mjesta). Za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a bilo je rekordnih 43.969 nevažećih glasačkih listića.

Kada je riječ o skupštinama kantona, nevažećih listića bilo je 58.416 od prebrojanih 821.937 glasačkih listića.

Dakle, na ovim izborima, na svim nivoima vlasti bilo je 452.324 nevažećih glasačkih listića. Znači, pola miliona glasova otišlo je ili u vjetar, zbog građanskog ili neznanja ili (bespotrebnog) pokušaja bunta ili se radi o mnogo ozbiljnijim stvarima, kao što su izborne prevare - na što ukazuju gubitnici izbora.

Ipak, vratimo se još jednom matematici. Na izborima je glasalo više od 1,7 miliona ljudi. Pomnožimo li to sa četiri (jer svaki je glasač dobio četiri listića), dobijemo broj od oko 6,8 miliona glasačkih listića, što znači da je ukupno oko sedam posto glasačkih listića bilo nevažeće.

"Nemoguće", govori na početku našeg razgovora Vehid Šehić.

Nakon što smo mu ponovili brojke, koje je CIK na svojoj stranici ažurirao jutros, Šehić govori:

Poništiti izbore?

"Preveliki je to procenat, ali, nažalost, on se ponavlja iz izbornog procesa u izborni proces. Ono što je najgore jeste to da niko ne pravi posebne analize - koje su kategorije nevažećih listića, da li je u pitanju građansko neznanje ili nesavjesno i nezakonito djelovanje biračkih odbora koji služe kao produžena ruka kreatora vlasti", priča naš sagovornik.

I on ponavlja da je razlika u glasovima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda prilično mala, a broj nevažećih listića veliki: "Sve je sad na CIK-u. "

Šehić naglašava da je nemoguće utvrditi, npr, da li su članovi biračkih odbora namjerno uništili glas. Podsjećamo, članovi biračkih odbora trebali bi se na dan izbora služiti samo olovkama koje pišu crvenom bojom (birači se služe olovkama koje pišu plavom bojom), ali to "trebali" često i ostane samo na tome.

"Tako da je nemoguće utvrditi koji je križić dopisan, a koji je slobodna volja birača. Eh sad, kako to niko ne može utvrditi, na biračkim mjestima gdje se utvrdi visok nivo nevažećih listića, ja bih tu poništio izbore i trebali bi ih ponoviti, samo za bošnjačkog člana Predsjedništva", cijeni Vehid Šehić.

Šta kažu u CIK-u

Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a, procent nevažećih glasačkih listića u prosjeku je s prethodnim izborima.

Prije 12 godina, na Općim izborima je bilo 8,73 posto nevažećih, od čega je 6,6 posto bilo praznih listića. Prije osam godina, procenat je iznosio 7,97 posto, a od toga je praznih bilo 5,5 posto. Upravo je te godine naređeno novo brojanje glasačkih listića za člana srpskog Predsjedništva BiH sa više od dvije hiljade biračkih mjesta.

Ono što su oni uočili jeste da se većina nevažećih odnosi na upisivanje parola ili označavanje više od jednog kandidata (!), no smatraju da je to volja birača.

Iz CIK-a navode i da je rano podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasova:

"Utvrđeni izborni rezultati će uslijediti tek kada se objedine rezultati sa redovnih biračkih mjesta, biračkih mjesta za glasanje u odsustvu, rezultati glasanja iz inostranstva, putem mobilnog tima i glasanja na nepotvrđenim glasačkim listićima", dodaju iz CIK-a te poručuju:

"Tek nakon što se objave utvrđeni izborni rezultati, subjekti navedeni u odrebama Izbornog zakona BiH mogu u roku od tri dana podnijeti zahtjev za ponovno brojanje, i to isključivo pod uslovima i na način propisan zakonom."