Civilizacijska obaveza: Poziv da se u Prijedoru proglasi dan žalosti i sjećanja na žrtve genocida

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) uputio je ponovo otvoreno pismo gradonačelniku Prijedora od kojeg traži da konačno pokaže minimum ljudskosti i proglasi 20. juli Danom žalosti na području Prijedora.

Dana 20. jula 2024. godine bit će obavljena kolektivna dženaza za četiri identificirane prijedorske žrtve.

Imate ponovo priliku na ovaj bitan dan za kulturu pamćenja za žrtve i samim tim i za bolji Prijedor poslati poruke mira, tolerancije i opomene iz Prijedora, poruku kojom ćete iskazati poštovanje prema prijedorskim žrtvama. Prekinute anticivilizacijsku tradiciju općinskih vlasti Prijedora koje još nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja.

Trending

Sarajevske vrele noći: Prošetajte s nama ulicama krcatog grada

Pozivamo vas da date doprinos zajedničkoj budućnosti Prijedora na bazi istine i pravde, na bazi priznanja i pokajanja za zločin, a samim tim i zajedničke budućnosti države Bosne i Hercegovine.

IGK nastavlja međunarodnu kampanju da se žrtvama u Prijedoru omogući dostojanstveno sjećanje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen-obilježja, kao opomene na strahote genocida. U saradnji sa američkim i kanadskim organima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda i dalje radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31. maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih bijelih traka i da se 20. juli trajno proglasi Danom žalosti u gradu Prijedoru.

Predviđeno je da se rezolucijom 20. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru u Kanadi i da se tokom aprila koji je rezolucijom kanadskog parlamenta proglašen mjesecom brobe protiv genocida, i genocid Prijedoru tretira isto kao i drugi priznati genocidi u Kanadi.

Kultura pamcenja podrazumijeva ne samo sjećanje na genocid, već i aktivnu borbu protiv negatora genocida, protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca, prekrajanja historijskih, sudskih i naučno istraživačkih činjenica koje umjesto negiranja trebaju biti put katarze i traženja oprosta od žrtve.

Vi gradonačelniće možete dati vaš lični doprinos, a i doprinos Skupštine grada institucionalizaciji kulture pamćenha. Civilizacijska je obaveza i ljudska potreba dati prilog razvijanju kulture pamcenja na žrtve genocida. Sada imate ponovo priliku za to.