Čestit Božić!

Vjernici katoličke vjeroispovijesti današnji datum, 25. decembar obilježavaju kao Božić, dan rođenja Isusa Krista, što je i jedan od najvećih katoličkih praznika.

Božić počinje Badnjakom, danom uoči Božića kad se jedno badnje drvo, u obliku stabla ili grane, unosi u kuću i loži na ognjištu, a drugo ostaje ispred kuće. U ponoć, između Badnjaka i Božića, u katoličkim crkvama se služi sveta misa Ponoćka.

Do Badnjaka su morali biti završeni svi veći poslovi, sva je hrana trebala biti pripremljena, a kuća čista. Kuća se kitila zelenilom i ukrasima od papira, a bor se kitio ofarbanim orasima, jabukama, nanizanim košticama bundeve, ukrasima od tijesta i drugim ukrasima koje su sami ukućani izrađivali.

Na Badnji dan se sprema poseban kruh badnjača ili bogato ukrašen božićni kolač. Navečer, nakon opremanja stola, domaćin je donosio slamu u kuću, koja se stavljala ispod stola i u križ na stol. Između slame na stolu moralo se staviti što više raznoraznog sjemenja i zrnja, i svega onog što su željeli da rodi iduće godine. U božićno vrijeme selom su obilazili koledari i pjevanjem koleda čestitali blagdane i rođenje Isusa.

Na Božić niko nije sam

Tačan datum Kristovog rođenja nije poznat, ali svetkovanje Božića potječe iz Rima, gdje ga je u 4. stoljeću uvela rimska Crkva. Prije tog vremena Božić se nije slavio. Iako nema historijskog dokaza da se Isus Krist rodio baš toga dana, Crkva se odlučila za 25. decembra, kada se slavio rimski bog sunca. Značenje te rimske svetkovine bilo je da svjetlo pobjeđuje tamu, jer nakon zimskog solsticija, Sunce opet ostaje sve duže na obzorju, od tog vremena dani postaju dulji, a noć kraća.

Danas Božić slave i mnogi nekatolici, kao tradicionalni porodični praznik kada se daju i primaju prigodni pokloni.

Jaslice sa raznim likovima, kuglicama i svjećicama ukrašeno božićno drvce nezaobilazni su simboli slavljenja Božića. Običaj kićenja božićnog drvca vuče svoje podrijetlo iz Strasbourga od 17. vijeka nadalje, a odatle se proširio Njemačkom, Bavarskom i Austrijom i stigao do naših krajeva.

Bez obzira na vremena i običaje, Božić i dalje čuva svoju suštinu: to je praznik ljubavi, radosti i rođenja. Ljudi širom svijeta provode ga sa svojim najmilijim, u toploj kućnoj atmosferi. Zapamtite, niko nije sam za Božić.

Svim našim čitaocima i čitateljkama katoličke vjeroispovijesti želimo čestit Božić!