Bosna i Hercegovina treba novi zakon za zaštitu ličnih podataka

Zaštita ličnih podataka jedno je osnovnih ljudskih prava, a kako bi se osiguralo poštovanje tog prava Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini izradila je novi zakon u kojim će osoba čiji su podaci postati vlasnik tih podataka, a svi drugi organi uključujući i državne podatke će moći obrađivati samo na zakonit način.

Sada je to nosilac podataka, a ukoliko bi se ova odrednica ugradila u novi zakon koji je već upućen Ministarstvu civilnih poslova BiH, država bi napravila veliki iskorak u toj oblasti imajući na umu da je u Hrvatskoj osoba definirana kao ispitanik, a u Srbiji je to osoba na koju se lični podaci odnose.

Izmjena zakonskog rješenja koje regulira pitanje zaštite ličnih podataka uslijedila je s namjerom usklađivanja bh. zakona sa zakonodavstvom Evropske unije zbog čega je Agencija tražila mišljenje eksperta s ciljem usklađivanja.

Na potrebu usvajanja novog zakona ukazano je danas na pres-konferenciji u Sarajevu povodom 28. januara koji se obilježava kao Evropski dan zaštite podataka poznatiji kao Dan privatnosti koji je uspostavljen s ciljem podizanja svijesti javnosti o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti.

Direktor Agencije Petar Kovačević kazao je da je proizvoljno pozivanje na Zakon o zaštiti ličnih podataka kada je u pitanju trošenje budžetskih sredstava, sukob interesa ili zapošljavanje u javnom sektoru obilježilo obradu i zaštitu ličnih podataka prošle godine.

Zbog sve većih upita da li pod Zakon o ličnim podacima spada i traženje podatka o primanjima dužnosnika ili davanjima iz budžeta, Kovačević je napomenuo da kada su u pitanju trošenja budžetskih sredstava, to je neosnovano pozivanje na zaštitu ličnih podataka.

Osvrnuo se i na problem zbog zaključka Vijeća ministara kojim je obustavljeno zapošljavanje ističući da ovoj državnoj instituciji nedostaje službenik za prigovore, a upravo to radno mjesto od ključnog je značaja zbog sve većeg broja pritužbi građana.

Problem predstavlja i činjenica što Agenciji nedostaje vozilo za inspekcijski nadzor zbog čega je smanjen i broj inspekcijskih nadzora.

Šefica Odsjeka za inspekcijski nadzor i prigovore pri Agenciji Samira Čampara napomenula je da Agencija u posljednjoj godini bilježi porast aktivnosti iznoseći podatak da je zaprimljeno 148 prigovora građana, a dato je i 206 mišljenja građanima, javnim organima i privatnom sektoru.

Najveći broj pritužbi odnosi se na korištenje jedinstvenog matičnog broja građana (JMBG), objavu podataka uz konkursne procedure, direktni marketing, postavljanje video nadzora, ali i zaštita prava na privatnost podataka o zdravstvenom stanju osoba.

Kako je zaključeno, pitanja zaštite podataka i privatnosti sve su prisutnija te je nužno upoznavanje građana s njihovim pravima u vezi s prikupljanjem i obradom ličnih podataka, zbog čega su iz Agencije pozvali na oprez pri dostavljanju vlastitih podataka, ali i podataka drugih osoba.