Zloupotreba ličnih podataka u BiH: Ukrao identitet da bi izbjegao plaćanje kazne za prebrzu vožnju

"Za glasanje izvan Bosne i Hercegovine prijavljeno 37 umrlih osoba", bio je jedan od naslova domaćih medija tokom 2014. godine, kada su se održavali opći izbori. 

Ljudi koji su prijavljeni za glasanje umrli su još 2011. godine i očito je da je neko drugi podnio prijave za glasanje u njihovo ime, u cilju manipulacije i zloupotrebe ličnih podataka.

Nažalost, to nisu usamljeni slučajevi. 

Veoma teško je dati informacije koliko često se dešavaju krađe osobnih podataka, odnosno krađe identiteta u Bosni i Hercegovini. Razlozi za krađe podataka su raznoliki. Uglavnom su u pitanju prevare radi nezakonitog stjecanja određenih materijalnih ili novčanih sredstava, tj. nezakonito stjecanje određene ekonomske koristi.

Cyber kriminal u Bosni i Hercegovini: Od iznuda i krađa bankovnih kartica do dječije pornografije

"Tamna je brojka izvršenih prekršaja ili kaznenih djela takve prirode, tj. broj građana kojima je zloupotrijebljen identitet a da ni sami nisu svjesni da je do toga došlo ili nisu prijavili navedeno. 

Općenito, danas u svijetu, česte su prevare putem interneta pa se emailovima ili drugim putem kontaktiraju osobe da dostave određene podatke u svrhu da bi im bio uplaćen određeni novac ili dostavljene određene stvari, odnosno dodijeljene eventualne nagrade. Građani trebaju biti oprezni u takvim situacijama i ne odgovarati na takve emailove.

Na slične načine građani mogu postati žrtve podizanja novca s njihovih računa, kupovine određenih stvari ili usluga putem brojeva njihovih kreditnih ili debitnih kartica, kao i podizanja kredita na njihovo ime (ukoliko su drugi podaci ukradeni)", pojašnjava za Radiosarajevo.ba Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini.

Bitno je napomenuti da krađe podataka mogu biti i fizičke prirode, npr. ako je ukradena i zloupotrijebljena dokumentacija određene osobe.

Problem se rješava tako da, čim utvrdi ili čak posumnja da je došlo do zloupotrebe identiteta, osoba se treba obratiti nadležnoj instituciji kako bi se utvrdilo da li je stvarno došlo do određene zlouporabe podataka, odnosno da li isto ima elemente kaznenog djela.

"Građani se mogu zaštititi na više načina. Potrebno je da vode računa o osobnim stvarima, posebno o vlastitim dokumentima, te kome i kada dostavljaju određene podatke ili kopije dokumenata, npr. traženje kopije osobne iskaznice nije uvijek zakonito, jednako kao i traženje jedinstvenog matičnog broja. 

Što se tiče krađe podataka putem interneta, situacija je kompleksnija, ali postoje neke preventivne mjere koje građani mogu poduzeti. Potrebno je voditi računa kome se i koji podaci prosljeđuju online, te ukoliko se plaća putem interneta, potrebno je provjeravati stanje na bankovnoj kartici i iznose koji su uplaćeni, voditi računa odakle se obavlja online plaćanje (s osobnog ili tuđeg uređaja), tj. nije preporučivo obavljati online uplate s nepouzdanih uređaja ili mjesta", dodaje naš sagovornik. 

Također, građani trebaju voditi računa o primljenim i proslijeđenim emailovima, paziti kome se i koji podaci daju pri raznim online registracijama, ne postavljati nepotrebne osobne podatke i informacije o sebi na društvene mreže i ne dijeliti ih s drugima putem online komunikacije.

Kada je u pitanju zaštita kompjutera, potrebno je koristiti zaštitne i antivirusne programe na računarima, dobro osmisliti i redovito mijenjati lozinke na korisničkim računima koje posjeduju online, ne držati u računarima, tabletima, te pametnim telefonima skenirane dokumente koji sadrže njihove osobne podatke, generalno se informirati o suštini problema krađe identiteta i podataka, te savjesno upotrebljavati pametne uređaje. 

Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH zabilježila je više slučajeva krađe identiteta. 

Jedan od njih, sličan je primjeru s početka teksta. 

Naime, osoba je saznala da je prijavljena za glasanje iz inostranstva iako sama nije podnijela prijavu za glasanje. 

"Do toga je došlo jer su se prijave mogle podnositi na više načina (putem pošte, faxa ili emaila), te nije isključena mogućnost dostave navedene prijave od druge osobe, tj. zloupotrebe osobnih podataka. Skladno navedenom, Agencija je nakon provedenog inspekcijskog nadzora Centralnoj izvornoj komisiji BiH naložila da prilikom postupanja po zahtjevima za promjenu biračke opcije vrši provjeru autentičnosti osobnih podataka, te da se kod obrade osobnih podataka osigura mogućnost revizijskog postupanja. 

Također, kako se u provedenom postupku nije moglo utvrditi tko je odgovoran za nezakonitu prijavu podnositelja prigovora za glasanje iz inozemstva, dostavljeno je obavještenje o počinjenom kaznenom djelu Okružnom tužiteljstvu Istočno Sarajevo zbog neovlaštenog korištenja osobnih podataka", govori Kovačević.

Drugi je slučaj bh. državljanina koji je dobio prekršajnu prijavu vezanu za brzu vožnju u Mađarskoj, a koji u vrijeme prekršaja uopće nije boravio u Mađarskoj. 

"Dakle, došlo je do zloupotrebe osobnih podataka (koje je isti ostavljao kada je prolazio kroz Mađarsku tri godine prije učinjenog prekršaja). Neko je napravio lažni sporazum o iznajmljivanju automobila bh. državljaninu, a s namjerom kako bi se određena osoba oslobodila plaćanja kazne. 

Navedeni, nakon što nije uspio riješiti problem komunicirajući s Mađarskim konzulatom u BiH, obratio se Agenciji za zaštitu osobnih podataka u BiH. S obzirom na to da nemamo nadležnosti provoditi inspekcijske nadzore izvan BiH, obratili smo se Mađarskom tijelu za zaštitu podataka da ispita o čemu se radi. Isti su nam javili da je slučaj u potpunosti u nadležnosti Mađarske policije koja je suspendirala prekršajni postupak za brzu vožnju i pokrenula kaznenu istragu iz sumnje da je mađarski vlasnik automobila koristio falsificirani dokument s osobnim podacima bh. državljanina kako bi izbjegao plaćanje kazne", objašnjava Kovačević.

Što se tiče zakonodavstva koje regulira ovaj problem u BiH, uz Ustav Bosne i Hercegovine kojim se garantira zaštita svih ljudskih prava i temeljnih sloboda predviđenih Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i njenih protokola, te samim tim prava na privatni i porodični život, dom i prepisku, te Zakon o zaštiti osobnih podataka u Bosni i Hercegovini, postoje i četiri kaznena zakona. 

Svaki od tih zakona propisuje kazneno djelo - nedozvoljeno korištenje osobnih podataka (Kazneni zakon BiH, Kazneni zakon FBiH, Kazneni zakon RS, Kazneni zakon Brčko distrikta BiH). Sudska zaštita osobnih podataka je osigurana i kroz parnični postupak za naknadu štete po Zakonu o obligacionim odnosima.