Borba za vlast u BiH: Stari rovovi i nove strategije pred izbore

Kandidature još nisu stigle do CIK-a, ali su stranke već otvorile stare rovove. U RS opozicija se ponovo sapliće o vlastiti ego, kod Hrvata raste broj kandidata, a karte se otvaraju i kod bošnjačkog bloka.

U Bosni i Hercegovini izbori počinju mnogo prije rokova koje postavi Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, ali pred zvanične predaje kandidatura atmosfera je nerijetko dinamičnija od samih izbora. CIK je već utvrdio kalendar za Opće izbore 2026., sa izbornim danom 4. oktobra i rokovima za prijave tokom maja, juna i jula, ali ono što se trenutno odvija na političkoj sceni važnije je od samog birokratskog čina predaje papira.

Ako je negdje politička komedija opet prešla u farsu, onda je to u Republici Srpskoj. Opozicija je i ovaj put krenula sa pričom o zajedničkom nastupu, da bi se po ko zna koji put ispostavilo da svi podržavaju jedinstvo dok god to jedinstvo podrazumijeva njihovo ime na glasačkom listiću.

Trending

Određen pritvor za dvije osobe zbog trgovine ljudima i iskorištavanja maloljetnica

SDS je krajem aprila ponudio sporazum kojim bi opozicija usaglasila zajedničke kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uz oslanjanje na ranije rezultate i istraživanja javnog mnjenja te dogovor do kraja maja.

Iako se činilo da problema neće biti, glad za vlašću koja traje dvije decenije preuzela je primat nad razumom.

"Želim da se ogradim u ime SDS-a i organa SDS-a, sve što je prije ove konferencije izašlo u medije i eksploatiše se nije zvaničan stav ni moj, ni organa SDS, ni Glavnog odbora SDS-a", rekao je predsjednik stranke Branko Blanuša, nakon posljednje sjednice Glavnog odbora stranke, na kojoj su potvrđeni raniji stavovi, da Blanuša bude kandidat za predsjednika RS.

Trojanski konj

"Dio ekipe iz SDS-a pokušava progurati Draška Stanivukovića kao kandidata za predsjednika Republike Srpske. Zadovoljno trljaju ruke nakon nastupa Branka Blanuše na konferenciji za novinare, a na kojoj je govorio potpuno suprotno od onoga što je dogovoreno i usvojeno na sjednici Glavnog odbora SDS-a", rekao je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji smatra da je Blanuša izgubio kredibilitet.

Dok Vukanović prikuplja potpise za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH, u Pokretu sigurna Srpska, koji je nastao spajanjem više političkih frakcija koje su se odvojile od matičnih stranaka, kao novog predsjednika RS vide Draška Stanivukovića. U toku su pregovori Blanuše i Stanivukovića, ko će preuzeti kandidaturu jednu od dvije inokosne funkcije, odnosno ko će se prvi povući pred nekim interesom.

"U takvim uslovima Milorad Dodik i SNSD ne moraju uraditi ništa spektakularno. Dovoljno je da sa strane gledaju kako njihovi protivnici ponovo pokušavaju dokazati da su sazreli za vlast, a onda u roku od nekoliko dana potvrde da i dalje nisu sazreli ni za međusobni dogovor. Opozicija u RS već godinama nastupa kao politički blok koji stalno obećava ozbiljnost, a uporno proizvodi improvizaciju", kazao je novinar Goran Dakić za DW.

Pluralizam postoji, ali HDZ i dalje drži težište

Kod hrvatskih stranaka slika je nešto drugačija, ali suštinski ista. HDZ BiH je praktično već odredio Darijanu Filipović za kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok je grupacija pet stranaka predvođena HDZ-om 1990 izašla sa Zdenkom Lučićem kao zajedničkim kandidatom.

To znači da hrvatska politička scena više nije svedena samo na jednu komandu i jednu interpretaciju"legitimnog predstavljanja". 

Ova dva kandidata ne znače samo takmičenje za jednu funkciju, već sudar dvije političke logike. Sa jedne strane HDZ-ove, koja i dalje računa na uređeni monopol, i opozicione hrvatske, koja pokušava dokazati da biračko tijelo nije privatni posjed jedne centrale.

SDA se vraća na fabrička podešavanja, čeka se Trojka

Na bošnjačkoj političkoj sceni više nema mnogo nepoznanica. SDA je i formalno isturila Bakira Izetbegovića kao kandidata za člana Predsjedništva BiH, uz jednoglasnu podršku stranačkog vrha i ranije potvrde iz kantonalnih odbora.

"Reći da je lako pobijediti njih 14, koji su svoju sudbinu i sudbinu svojih stranaka vezali za pobjedu gospodina Bećirovića, bi bilo neodgovorno. Ali da taj čitav klaster stranaka tone, to je činjenica. Ostanak Trojke je nastavak potonuća BiH u svakom smislu", rekao je Izetbegovića, nakon jednoglasne podrške stranke, apostrofirajući da je vrijeme da se SDA vrati.

Međutim, stranka koja godinama govori o širini kadra i kontinuitetu politike na kraju se opet vraća na isto ime, kao da između SDA i Izetbegovića, više ne postoji ni ozbiljan pokušaj razdvajanja.

Za Trojku je to istovremeno problem i prilika. Denis Bećirović je već ranije potvrdio kandidaturu, nakon što je dobio podršku 14 stranaka okupljenih u savezu "Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu", među kojima su SDP, Narod i pravda i Naša stranka.

Formalno gledano Trojka ima kandidata i blok podrške, ali je pitanje koliko je to dovoljno u bosanskohercegovačkoj politici.

"Bećirovićeva prednost jeste u tome što iza sebe ima širi blok stranaka i poziciju aktuelnog člana Predsjedništva, ali to će biti teško održati pred biračima u uslovima u kojima je protekle četiri godine Trojka provela u sizifovskoj borbi protiv Milorada Dodika i na kraju izgubila", smatra Goran Dakić.

Prijave CIK-u su tek forma, pravo pitanje je ko će preživjeti vlastiti tabor

U RS opozicija i dalje ne uspijeva dokazati da joj je zajednički interes važniji od pojedinačne taštine. Kod hrvatskih stranaka postoji pokušaj širenja političkog prostora, ali bez garancije da će alternativa biti dovoljno snažna da promijeni poredak. Kod bošnjačkih stranaka, SDA se oslanja na povratak prepoznatljivog lidera, dok Trojka mora dokazati da koalicija može biti i politički subjekt, a ne samo zbir pragmatičnih partnera.

U takvim uslovima i političkom haosu, birači imaju najteži posao. U manje od pet mjeseci do izbora, nemaju jasnu sliku šta bi eventualna promjena konkretno značila. Ukoliko sve ostane na istim pozicijama, na izborima u oktobru biće još više apstinenata, posebno u Republici Srpskoj, kaže Marija Milić, savjetnik za javnu komunikaciju. 

"Do sada smo političke protivnike gledali na različitim stranama političkog spektra, a danas ih često vidimo u istim redovima. To kod birača dodatno pojačava osjećaj zbunjenosti i nepovjerenja", kaže Milić, upozorivši da birači na ovaj način osjete neiskrenost političkih subjekata.

Do zaključivanja kandidatura biće još političkih potresa i poteza vođenih čistim interesom, ali kaže Milić, glavna slika već postoji.

"Stranke su još prije formalne kampanje pokazale svoje nervoze, svoje limite i svoje stare navike. I zato je prvi utisak ovog izbornog ciklusa prilično brutalan: manje je neizvjesno ko bi mogao biti kandidat, a mnogo više ko je sposoban da do oktobra ne izgori u vlastitom dvorištu", zaključuje Milić.