BiH uskoro dobija jedan od najviših mostova u Europi i 11 novih kilometara autoputa

U sklopu ubrzanog ciklusa izgradnje strateškog infrastrukturnog projekta, koji će generirati snažan ekonomski rast, do početka ljetne sezone BiH će dobiti još 11 kilometara autoceste, i to na samom jugu zemlje, a koja će se naslanjati na dvije već izgrađene dionice.

Riječ je o dionici Počitelj - Zvirovići na kojoj se nalazi i kolosalni most Počitelj, inače najviši infrastrukturni objekt na koridoru, a sve bi, navodi u izjavi za Večernji v. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić, trebalo biti u funkciji do početka ljetne sezone.

Dionica Počitelj - Zvirovići s jedne se svoje strane nastavlja na dio autoceste koji je već dulje u prometu, odnosno dionicu Međugorje - Bijača, dužine 10 km, dok je s druge strane, u smjeru Mostara, već ranije izgrađena dionica Buna - Počitelj u dužini od 7,2 kilometra.

Trending

Tužne vijesti: Preminuo legendarni trener, karijeru počeo u KK Bosna

Dva LOT-a

Tehničke karakteristike dionice Počitelj - Zvirovići otkrivaju složenost projekta koji će omogućiti premošćivanje rijeke Neretve te daljnje aktivnosti u procesu izgradnje koridora u smjeru Mostara.

Poddionica Počitelj - Zvirovići dio je dionice Počitelj - Bijača. Duga je 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. U LOT-u 1 su značajni objekti: petlja Počitelj s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, tunel Počitelj (L = 1200 m), tri vijadukta ukupne dužine 250 m i otvorena trasa. LOT 2 je most Počitelj dužine 980 m. Most

Poddionica Buna - Počitelj duga je 7,2 km. Svi radovi su, kao što je poznato, završeni, a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji. Ova poddionica pozicionirana je između poddionice tunel Kvanj - Buna na sjevernoj i poddionice Počitelj - Zvirovići na južnoj strani. Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbina i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.

A da bi se koridor od granice s Hrvatskom povezao s Mostarom, ostaje uraditi još dvije dionice, i to Mostar jug - tunel Kvanj, tunel Kvanj - Buna, a plan je da radovi na ovom dijelu počnu do kraja godine. Natječaj za izgradnju dionice Mostar jug - tunel Kvanj je pri kraju i očekuje se da bi se ugovor za izgradnju trebao potpisati na proljeće. Ako radovi na dionici Mostar jug - tunel Kvanj budu tekli u skladu s predviđenom dinamikom, izgradnja ovog dijela koridora ključnog za povezivanje cjelokupnog prostora Hercegovine bit će okončana do kraja 2028. godine.

S druge pak strane, ove godine očekuje se i početak radova na dionici Mostar sjever - Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom koridoru - tunela Prenj.

Od Mostara prema Sarajevu

U kontekstu mostarske autoceste, odnosno dionice Mostar sjever - Mostar jug, uslijed njezina geografskog položaja, pred budućim graditeljima je prilično izazovan posao. Dionica je duljine, kao što je poznato, 14,2 kilometra, počinje petljom Mostar sjever i završava petljom Mostar jug, a predviđeno je da se gradi pet tunela ukupne dužine blizu šest kilometara, deset vijadukta/mostova ukupne dužine blizu dva kilometra te blizu šest kilometara otvorene trase. Trasa prolazi uglavnom kroz brdsko-planinski teren sa značajnim prostornim ograničenjima, pa se duž trase smjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata.

Istovremeno, kada je riječ o tunelu Prenj, jasno je kako će se raditi o objektu koji će svojim karakteristikama spadati u sami vrh sličnih infrastrukturnih objekata u Europi, ali i šire. Osim što će biti riječ o najdužem tunelu u BiH, to će biti i deveti najduži u Europi te 30. najduži tunel u svijetu. Preciznije, njegova dužina će iznositi 10,9 kilometara, dok je, ako se analizira trenutačna dinamika pripremnih aktivnosti, rok za dovršetak august 2030. godine. Značaj obje ove dionice ogleda se u činjenici da će njihovom realizacijom vrijeme putovanja između Mostara i Sarajeva biti u velikoj mjeri skraćeno.

Kada je riječ o aktivnosti na sjevernom dijelu, strateški cilj Uprave JP Autoceste FBiH je da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen u junu 2026. godine, što znači da će vozači moći neometano putovati od Bradine do krajnje tačke na Savi.