Bh. institucije kaskaju za svjetskim tokovima

Unatoč sve većem rastu broja korisnika interneta u BiH, politike i prakse prisustva javnih institucija na društvenim mrežama tek djelomično korespondiraju međunarodnim standardima i trendovima, što, u krajnjem, negativno utječe na ukupnu transparentnost i otvorenost javnih institucija.

Društvene mreže, poput Facebooka ili Twittera, u svijet su donijele novu dimenziju komuniciranja, a kako ih u Bosni i Hercegovini koristi višemilionski auditorij, najpopularnije društvene mreže pokazale su se i kao izvrsni alati za promoviranje stavova i ciljeva.

Međutim, vlast u BiH, ako se analizira njihovo prisustvo na društvenim mrežama, napravila je tek pionirske korake u korištenju ovih savremenih alata.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba, Adis Arapović, program-menadžer Centara civilnih inicijativa, mišljenja je da uprkos eksponencijalnom rastu društvenih mreža u svijetu, i to ne samo kao sredstva individualnog komuniciranja, nego kao i sredstva za političko komuniciranje bh. institucije uveliko kaskaju za svjetskim tokovima.

"Širom zapadne hemisfere državne institucije sve veću pažnju daju virtuelnom prostoru, i na osnovu toga u godinama koje su pred nama, na nivou bh. institucija moraju biti doneseni određeni strateški dokumenti kako bi se komunikacija na društvenim mrežama podigla na viši nivo“, govori Arapović.

Bh. institucije sa zvaničnim računima na društvenim mrežama

Predsjedništvo BiH nema svoj Facebook i Twitter nalog, a kada je riječ o Vijeću ministara BiH, ni ova bh. institucija nema svoju zvaničnu Facebook stranicu, a od aprila prošle godine otvoren je Twitter nalog, koji ima 319 pratitelja.

Što se tiče entitetskih nivoa vlasti, kako Vlada FBiH, tako i Vlada RS-a nemaju svoje službene naloge niti na jednoj od društvenih mreža.

Od deset kantona Federacije BiH čak sedam nema nikakve aktivnosti na društvenim mrežama. Bosansko-podrinjski, Unsko-sanski,  i Posavski kanton imaju zvanične naloge na Facebooku. 

Ostalih sedam, pa i Kanton Sarajevo, čiji je premijer Elmedin Konaković vrlo angažiran na društvenim mrežama, nemaju naloge.

Međutim, što se tiče organa lokalne samouprave, nakon analize da se zaključiti da općinske administracije lakše prihvataju komunikaciju na društvenim mrežama sa svojim građanima. Tako postoje lokalne uprave koje su prisutne na društvenim mrežama već duže vrijeme. Pozitivni su primjeri Tešanj, Banja Luka, Visoko, Bihać i još nekoliko lokalnih uprava.

Prema istraživanjima studenata s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, može se zaključiti kako je pravni okvir kojim se uređuju prisustvo na društvenim mrežama, kao i proaktivna transparentnost javnih institucija u BiH fragmentiran i nedovoljno definiran, dok sama komunikacija ne prati razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

"Glavni problem pored nedovoljnog korištenja društvenih mreža predstavlja i način na koji se one koriste. Velika većina onih koji dolaze iz svijeta političke javnosti, koriste društvene mreže u jednosmjernom pravcu i one im služe samo kao medij za PR“, mišljenja je prof. dr. Lejla Turčilo profesorica na Odsjeku za žurnalistiku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Na kraju, moramo pretpostaviti da su bh. političari svjesni da građani sve više vremena provode na društvenim mrežama, laptopima i pametnim telefonima, te da ćemo na osnovu toga uskoro čuti kako je neko retvitao načelnikovu objavu ili kako je preko Facebooka u jednoj od kantonalnih vlada pokrenuta inicijativa čiji će rezultat biti rješenje problema unutar zajednice.

Tehnologija je dostupna. Još samo da je bh. institucije počnu koristiti.