Berton: SDA i HDZ otežavaju proces, u BiH može doći do zakonodavne paralize

Uoči današanjeg nastavka pregovora stranačkih lidera s predstavnicima međunarodne zajednice i Venecijanske komisije, ovaj američki diplomata, koji je donedavno bio na funkciji prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH, u intervjuu za Radiosarajevo.ba imenovao je najodgovornije aktere u ovom procesu.

"I SDA i HDZ BiH otežavaju proces koji bi doveo do kompromisa. Naročito u izbornoj godini građani bi željeli da ih njihovo vodstvo vodi na pravi način. U neku ruku krivica leži na obje strane - bošnjačke i građanske stranke bi mogle da sagledaju širi konktekst - šta zapravo znači i podrazumijeva presuda u slučaju “Ljubić”. Istovremeno, HDZ bi trebao da shvati da će do dolaženja rješenja biti potrebno da se ostvari kompromis. Tako da bi trebali da pokušaju da odbace maksimalističke pozicije i da se nađe rješenje koje je prihvatljivo za sve, jer je ovo veoma važno pitanje.

Čuli smo da vodstva neka stranaka kažu da je sada prekasno, da su izbori raspisani, ali mi u Misiji OSCE-a u BiH ne mislimo da je prekasno, zato što odredbe koje se tiču presude u slučaju “Ljubić” obuhvataju indirektne izbore za Dom naroda. Smatramo da bi bilo mnogo štetnije da ne dođe do izmjena Izbornog zakona nego izmjeniti Zakon nekada kasnije.

Mi ćemo nastaviti da podržavamo CIK što se tiče samoga izbornog procesa u smislu njegove sigurnosti i transparentnosti. Ukupno govoreći, kriza nije neizbježna, dvije strane trebaju samo sjesti za stol", poručio je Berton.

Radiosarajevo.ba: Šta ako ne dođe do dogovora, treba li OHR reagirati? Ako ne, onda bi moglo doći do nemogućnosti implementacije izbora u FBIH i BIH? Vidjeli smo da je visoki predstavnik Valentin Inzko uputio podnesak Ustavnom sudu BiH u vezi sa apelacijom dopredsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto.

"Prilično je jasno i čvrsto stajalište međunarodne zajednice da je naša uloga i misija ovdje zapravo da pomognemo vlastima da dođu do zajedničkog rješenja, a ne da to rješenje namećemo. Bit će nam drago da omogućimo dijalog, OHR je učestovovao kao prijatelj suda i dao je svoje mišljenje u slučaju “Krišto”. Iskreno govoreći, do lidera je ove zemlje da nađu načina da dođe do pomaka.

Inače ćemo se suočiti s rizikom zakonodavne paralize. A to bi naravno imalo direktnog utjecaja na reformske procese što bi poslalo vrlo negativnu poruku što se tiče puta ove zemlje u EU. Nije do međunarodne zajednice da lidere ove zemlje pozivaju na odgovornost, to je na kraju krajeva ono što trebaju učiniti glasači".

Radiosarajevo.ba: U kojoj mjeri vidite diskriminaciju u BIH? U ostalim sferama, ne samo političkim.

"Diskriminacije ima svugdje u svijetu uključujući i BiH. Prisustvovao sam danas konferenciji o položaju Romkinja koja se održala u Parlamentarnoj skupštini BiH pod pokroviteljstvom Zajedničke komisije za ljudska prava. Zamisao je bila da se poveća političko učešće Romkinja, kako bi se podigla svijest o tome koje društvene mehanizme mogu koristiti. Iako su Romi uopćeno gledano žrtve diskriminacije, Romkinje se pogotovo suočavaju s nasiljem u porodici, s ranim brakovima, s ekstremnim siromaštvom, pa je zamisao bila da se njima pruži prilika da iskažu svoje stavove i mišljenja.

To je povezano i sa rodnom nepravnopravnosti koja postoji u ovoj zemlji, a naročito u političkom procesu. Mi radimo mnogo na tome da osiguramo jednako učestvovanje žena i muškaraca ne samo u političkom procesu nego i u drugim segmentima. Tu je i diskriminacija u obrazovanju koja postoji u oba entiteta, na različite načine. Ali naš je zadatak da pružimo podršku vlastima s ciljem da se eliminira diskriminacija i segregacija u obrazovanju, a to je postalo vrlo osjetljivo i ispolitizirano pitanje.

Mi promoviramo provedbu zakona o zabrani diskriminacije što je vrlo važno pitanje jer utječe na obrazovanje, zapošljavanje, na pristup socijalnim pravima i na mnoštvo drugih pitanja. Svakako tu su i presude Europskog suda za ljudska prava u slučajevima “Sejdić-Finci”, “Zornić”, “Pilav” koje se također moraju provesti".

Radiosarajevo.ba: Kako doživljavate podjele u obrazovanju, gdje su djeca kolateralna šteta? Ovaj problem traje od rata. Da li Vas to frustrira? Čini li vam se da su se nekako svi pomirili sa ovim statusom quo?

"Ne, sigurno ne! Naročito sa stanovišta međunarodne zajednice. Zamisao i cilj je da se učenici i studenti pripreme da mogu “preživjeti” u 21. stoljeću. Što znači da se se zapravo radi na uspostavljanju kvaliteta, inkluzivosti, zajedničke jezgre nastavnih planova i programa zasnovanih na postignućima učenika, tako da oni kada završe školovanje mogu se suočiti sa svijetom u kojem žive i da mogu naći zaposlenje. Po mom mišljenju, prvenstveno je problem nedostatak političke volje da se riješi ovo pitanje.

Dakle, kao prvo ne postoji državni obrazovni organ vlasti, dok na federalnom nivou nemate organ vlasti koji može nešto utjecati na kantone u pogledu obrazovanja, kantoni tu imaju isključivu nadležnost. U RS-u je to mnogo više centralizirani sistem, ali neupitno je da diskriminacija postoji u oba entiteta.

Da, pitanje diskriminacije i segregacije u obrazovanju nas frustrira. Ali smatramo da je to najvažnije pitanje kojim se bavimo jer predstavlja budućnost ove zemlje. Ako bi se održao status quo to bi na kraju krajeva predstavljalo prijetnju za sigurnost i stabilnost ove zemlje. Naši službenici u terenskim uredima pokrenuli su mnoge aktivnosti na lokalnom nivou, na nivou općina i kantona gdje se davalo dosta prijedloga o tome kako doći do poboljšanja. Ali opet na političkom nivou ne čini se da postoji volja da se dođe do neophodnih promjena.

Naveo bih primjer PISA testiranja koje je održano ove godine, mada rezultati neće biti poznati još neko vrijeme. Vrlo je važno da se postavi jedno mjerilo na osnovu koga zemlja može da upoređuje svoje rezultate s drugim. Iako rezultati možda neće biti vrhunski, vjerujem da bi to onda mogao biti jedan katalizator, pokretač za potrebne promjene.

Želim napomenuti da je u KS-u došlo do određenih aktivnosti u smislu da se podučavaju teme iz ratnog doba, kao što su opsada Sarajeva i genocid u Srebrenici. Po našem mišljenju, podučavanje takvih tema treba učiniti u jednom širem kontekstu. U teoriji to nije loše, ali se radi o tome da treba doći do jednog dogovora, zajedničkog gledišta istorije prije nego što se takve teme mogu podučavati. Nismo još dostigli tu tačku gdje postoji jedno dogovoreno gledište šta je desilo u iistoriji".

 Radiosarajevo.ba: Šta biste izdvojili kao najvažnije aktuelne projekte Misije OSCE-a u BiH?

"Kao što sam spomenuo - obrazovanje. Tu je naš glavni cilj da se eliminira diskriminacija i da se postigne kvalitet. Radna grupa, koja se sastojala od različitih ljudi iz svih ministarstava obrazovanja, je sačinila smjernice o tome kako prepoznati diskriminaciju u obrazovanju i mi sada te smjernice promoviramo.

Također, spomenuo bih naš rad u okviru borbe protiv korupcije. U februaru kada je ovdje u posjeti bio generalni sekretar OSCE-a predstavljen je preliminarni izvještaj o praćenju predmeta korupcije. Proteklih sedam godina pratili smo sudske procese, odnosno predmete koji se tiču korupcije i na osnovu toga smo napravili jedan preliminarni izvještaj i dali preporuke.

One se tiču usklađivanja zakona na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou i također govore o određenim kapacitetima tužilaštava i sudova. Navodi se, kada je riječ o presudama, koliko su one blage, nekonzistentne i šta je sve potrebno da se postignu poboljšanja. Došli smo do saznanja da je na nižim i srednjim nivoima složenosti predmeta došlo do većeg procenta osuđujućih presuda nego u predmetima visoke korupcije.

Provodimo i aktivnosti koji se tiču slobode medija. Jedan dio se se odnosi na medijsku pismenost, posebno s ciljem da se mladima omogući da kritički promišljaju, naprimjer da mogu razlučiti šta su prave a šta lažne vijesti ili propaganda. Radimo i sa Vijećem za štampu BiH i sa Udruženjem BH novinari na mehanizmima zaštite novinara, koji se susreću sa zastrašivanjem, prijetnjama a ponekad i sa fizičkim nasiljem. U avgustu planiramo jednu veliku konferenciju na temu mediji i terorizam koja bi trebala okupiti dosta eminentnih stručnjaka iz zemlje i svijeta.

Mi također mnogo sarađujemo s institucijom Ombudsmena za ljudska prava. Sada radimo na tome da pomognemo vlastima da dođu do izmjena i dopuna pravila koji se tiču slobode okupljanja, a radimo i sa agencijama za provedbu zakona kako bi se u potpunosti razumjela sloboda okupljanja. Mnogo godina radimo s UNHCR-om na regionalnom programu stambenog zbrinjavanja. Više od 1.700 korisnika je dobilo tu pomoć i očekujemo da tokom ove godine treba biti izgrađeno još 500 stambenih jednica".

Radiosarajevo.ba: U kojoj mjeri se Misija OSCE-a u BiH može angažirati kako bi u oktobru imali transparentni i fer izbore?

"Godinama pružamo pomoć CIK-u, a trenutno smo u procesu pružanja podrške u nabavci tehničke opreme koja bi im omogućila da emituju sjednice. Nedavno smo imali okrugli stol koji se ticao centralnog biračkog spiska i kako osigurati da bude taj spisak bude čist do početka izbora. Hiljade imena do sada je uklonjeno s biračkog spiska, ali tu je još dosta posla kojeg treba uraditi. Nadam se da ćemo biti u mogućnosti da omogućimo da na svim glasačkim mjestima budu prozirne glasačke kutije. Ima još mnogo preporuka koje se tiču transparentnosti i sigurnosti izbora koje treba implementirati. Činimo ono što možemo kako bi se što više uradilo do oktobra ove godine".