Izetbegović u UN-u: Izraelsko-palestinski sukob stvorio neizmjernu ljudsku patnju

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović obratio se na generalnoj debati 73. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Obraćanje Izetbegovića prenosimo u cijelosti:

"Čast mi je obratiti vam se četvrti i zadnji put kao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Čestitam gospodinu Miroslavu Lajčaku na uspješnom predsjedavanju 72. zasjedanjem Generalne skupštine UN-a. Zajedno sa generalnim sekretarom UN-a Guterešom, on je neumorno radio kako bi ovu Organizaciju učinio efikasnijom. Drago mi je da će agenda ovogodišnjeg zasjedanja zadržati fokus na tim naporima. Čestitam i gospođi Mariji Fernandi Espinoza Garces na izboru. Činjenica da je ona tek četvrta žena na ovoj poziciji od 1946. godine podsjetnik je da ravnopravnost spolova i osnaživanje uloge žena moraju i dalje biti jedan od naših glavnih prioriteta. Ona može računati na punu podršku Bosne i Hercegovine u osiguranju produktivnog rada Generalne skupštine UN-a, koji će imati puni uticaj na terenu.

Gospođo predsjednice,

Prije dvije godine na ovom mjestu sam govorio o načinima kako da naš svijet učinimo pravednijim i prosperitetnijim za sve. Nažalost, malo je toga čemu se možemo radovati u smislu napretka koji smo napravili.

Izazovi se nastavljaju nekontrolisano multiplicirati. Stari konflikti su pogoršani, kreirani su novi. U poređenju sa situacijom u protekle tri decenije, danas se više država nalazi u krizama koje su sve nasilnije, sve pogubnije za razvoj, i koje rezultiraju sve većim podjelama. Moderne krize i sukobi rijetko su ograničeni na mjesta na kojima su prvobitno iskrsli. One potresaju cijele regione i sve češće se šire i na transnacionalnu arenu.

Rekordan broj civila su žrtve neselektivnih, pa čak i namjernih oružanih napada. Mnogo više njih je izloženo progonu, diskriminaciji, marginalizaciji i teškim kršenjima osnovnih ljudskih prava. Mnogi drugi su žrtve prirodnih katastrofa. Broj izbjeglica, raseljenih osoba i onih kojima je humanitarna pomoć prijeko potrebna u stalnom je porastu. Mir, sigurnost i prosperitet ostaju samo daleka nada za mnoga ljudska bića širom svijeta.

Upravo iz te perspektive želim govoriti o tri pitanja koja su ključna za rješavanje globalnih problema: multilateralizam, međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnovan na prihvaćenim pravilima. Jer, vjerujem da su posvećenost multilateralizmu, poštivanje međunarodnog prava i zajednička privrženost globalnom poretku zasnovanom na pravilima, naša jedina nada i jedini način za rješavanje kompleksnih izazova sa kojima se suočavamo.

Bez obzira da li su u pitanju prevencija i zaustavljanje sukoba, sigurnost, razvoj, klimatske promjene, širenje nuklearnog naoružanja, terorizam, migracije ili ljudska prava – nijedno od tih pitanja ne može riješiti jedna, tri ili pet država samostalno. Svako od tih pitanja ima transnacionalnu dimenziju. Stoga i njihovo rješavanje zahtijeva transnacionalni, multilateralni odgovor, zasnovan na dijalogu i saradnji svih država. Efikasni odgovori zahtijevaju poštivanje usaglašenih međunarodnih normi i standarda, zajedničke strategije, snažne koalicije zasnovane na uzajamnom povjerenju, i progresivnu, inkluzivnu i demokratsku viziju i liderstvo koji prihvataju novo razumijevanje državnog suvereniteta.

Danas, međutim, svjedočimo ozbiljnim napadima na međunarodni poredak, napadima na svrhu, principe i norme međunarodnog prava. Ti napadi predstavljaju ozbiljnu prijetnju narušavanja međunarodnog mira i sigurnosti. Veliki je broj primjera u našoj bliskoj prošlosti koji pokazuju šta nepoštivanje međunarodnog prava i međunarodnog poretka može donijeti. Ova mračna poglavlja naše historije direktan su rezultat neuspjeha međunarodne zajednice da odbrani principe i norme na kojima je utemeljen svjetski poredak, onda kada su ta pravila i norme bile ugrožene.

Naši građani žele živjeti u svijetu u kojem vlada mir, u kojem se poštuje njihovo dostojanstvo i u kojem su njihova fundamentalna prava i slobode zaštićeni. To je glavni razlog postojanja ove Organizacije. I njena svrha. A ta svrha daleko prevazilazi državne granice ili interese. Nijedna vlada se ne može fokusirati isključivo na osiguranje stabilnosti i prosperiteta samo za svoje građane, ignorišući pri tome ono što se dešava izvan njenih državnih granica, u neposrednom susjedstvu i širom svijeta. Parafraziraću Franklina Ruzvelta: Struktura rješavanja bilo kojeg od brojnih izazova sa kojim se suočavamo, uključujući izgradnju i održanje svjetskog mira, ne može biti djelo jednog čovjeka, jedne nacije, velike ili male, već zajednički napor cijelog svijeta. Ove Ruzveltove riječi danas imaju istu težinu kao i prije više od sedam decenija.

Zajednički napori država su bili ključni u eliminaciji malih boginja, preventivnoj vakcinaciji rekordnog broja novorođenčadi protiv bolesti koje se mogu spriječiti, i savladavanju rizika od HIV/AIDS-a. Odlučni napori i saradnja svih država potrebni su i danas da bi se umanjio rizik od nuklearnog sukoba i uspješno riješila globalna pitanja poput, ravnopravnosti spolova, klimatskih promjena ili procesuiranja ratnih zločinaca na međunarodnom nivou. Duh i principi multilateralizma ključni su za osiguranje i održanje mira, sigurnosti i razvoja u svijetu.

Bivši generalni sekretar UN-a Kofi Annan, koji se u svom dugogodišnjem radu na međunarodnoj sceni uvijek snažno zalagao za multilateralizam, jednom prilikom je rekao: “Više nego ikad u ljudskoj istoriji, dijelimo zajedničku sudbinu. Možemo biti njeni gospodari samo ako se zajednički suočimo s njom. I zato imamo Ujedinjene nacije.”

Moramo iznova potvrditi da je Organizacija Ujedinjenih nacija istinsko otjelovljenje multilateralizma. Ona je jedini forum koji na jednom mjestu okuplja 193 države u iznalaženju rješenja za globalne probleme koji pogađaju sve nas. Ona je jedini forum koji ima kapacitet i posvećenost da rješava te probleme. I jedini je forum u kojem se glasovi i velikih i malih država mogu jednako čuti – čak i ako ti glasovi nisu uvijek jednako uvaženi i prihvaćeni.

Bosna i Hercegovina ostaje snažno posvećena očuvanju i jačanju ove Organizacije, njenih vrijednosti i principa, njenog mandata i misije, njenog jedinstva, kredibiliteta i relevantnosti. U tu svrhu i u tom cilju, pozdravljamo i podržavamo reformu ove Organizacije, kako bi glasovi svih njenih država članica postali podjednako zastupljeni i uvaženi u njenom radu i djelovanju.

Uvijek i iznova se moramo podsjećati fundamentalnih vrijednosti i principa sadržanih u Povelji Ujedinjenih nacija, koji otjelovljuju srž međunarodnog poretka. Ovi principi i vrijednosti jednako su relevantni danas kao i 1945. godine. Primarna odgovornost ove Organizacije i svih njenih država članica jeste podrška i zaštita ovih vrijednosti i principa od modernih izazova koji ih duboko dovode u pitanje.

Zaštita međunarodnog poretka i vladavina prava ključni su za prevenciju i rješavanje kriza i sukoba, i za održanje mira. Snažno liderstvo i angažman Ujedinjenih nacija, a posebno Vijeća sigurnosti, u skladu sa normama međunarodnog prava, nezamjenjivi su u situacijama poput onih u Ukrajini, Siriji, Iraku ili Libiji, kao i u drugim kriznim područjima.

Nažalost, naš odgovor na moderne krize i sukobe obilježen je zanemarivanjem međunarodnog prava, odstupanjem od multilateralizma, nepoštivanjem međunarodnog poretka, i odsustvom adekvatne reakcije i indiferentnošću spram ljudske patnje i kršenja ljudskih prava.

Uzmimo Bliski istok kao primjer. Sukob u Siriji ušao je u osmu godinu, a njegovo rješenje nije ni na pomolu. Neka od najtežih i kontinuiranih kršenja međunarodnog humanitarnog prava u modernom dobu, uključujući neselektivnu upotrebu hemijskog oružja, ne jenjavaju. Civilne žrtve su u stalnom porastu. Humanitarna situacija stalno se pogoršava.

Isto je i sa izraelsko-palestinskim sukobom, koji traje već više od pola stoljeća, i koji je proizveo neizmjernu ljudsku patnju. Neprihvatljivo je držati cijeli region taocem individualnih državnih interesa koji ugrožavaju interese civila zahvaćenih beskrajnim ciklusima nasilja. Nacionalni interesi bilo koje države ne smiju se ostvarivati nauštrb osnovnih uslova i sredstva za život velikog dijela populacije.

Bosna i Hercegovina će nastaviti podržavati multilateralne napore u iznalaženju rješenja koje će osigurati održiv mir za sirijski narod; rješenja koje će ispuniti legitimna očekivanja i izraelskog i palestinskog naroda da imaju dvije demokratske države koje će egzistirati jedna pored druge unutar sigurnih i priznatih granica u skladu sa međunarodnim pravom. Koliko god da je iznalaženje ovih rješenja političko pitanje, u isto vrijeme je to i pitanje naše zajedničke humanosti.

Naša zajednička ambicija da nikoga ne zapostavimo, ozbiljno je ugrožena porastom rizika od radikalizacije, nasilnog ekstremizma i terorizma. Ova moderna pošast crpi snagu za svoje održanje ne samo iz oružanih sukoba, već i iz društvene i političke nepravde, diskriminacije, marginalizacije i isključivanja, siromaštva i ekonomskih zapreka. Nasilni ekstremizam i terorizam ne poznaju ni fizičke ni virtualne granice. Ekstremisti i teroristi su odlučni u svojim namjerama da prave raskole unutar i između društava, ometajući naše napore u održanju mira i sigurnosti, zaštiti ljudskih prava i poticaju održivog razvoja. Oni kontinuirano mijenjaju taktike i pronalaze nova sredstva i načine za dalje širenje svog pogubnog uticaja. Naš odgovor stoga mora biti odlučan, koherentan, sveobuhvatan, i zasnovan na međunarodnom okviru koji smo kreirali za borbu protiv terorizma.

Bosna i Hercegovina ostaje snažno posvećena globalnim naporima za borbu protiv terorizma i iskorjenjivanje ove moderne prijetnje u svim njenim oblicima i manifestacijama. Ovo je istinski izazov našeg vremena sa kojim se moramo suočiti na svakom koraku i svim raspoloživim sredstvima.

Nuklearno naoružanje i njegovo širenje predstavljaju ozbiljnu prijetnju našoj civilizaciji. Obim ove prijetnje zasjenjuje sve druge zajedno. Ulozi nikada nisu bili veći. Prevencija širenja nuklearnog naoružanja i eliminacija oružja za masovno uništenje pitanje je opstanka čovječanstva.

Arhitektura za izgradnju mira Ujedinjenih nacija važnija je više nego ikada za rješavanje svih izazova sa kojima se suočavamo na putu ka održivom miru širom svijeta. Bosna i Hercegovina prepoznaje vrijednost aktiviranja UN napora za izgradnju mira u ranoj fazi, uporedo sa mirovnim operacijama. Podržavamo viziju i napore generalnog sekretara Gutereša za uvrštavanje prevencije sukoba i izgradnju mira u prioritete djelovanja Ujedinjenih nacija.

Kao dio sveobuhvatnog odgovora, mirovne misije UN-a su se pokazale kao efikasan instrument za pružanje pomoći državama na njihovom putu od sukoba ka miru. Bosna i Hercegovina je ponosna na svoj doprinos ovim ciljevima, kroz naše učešće u mirovnim misijama UN-a u Južnom Sudanu, Kipru, Afgaistanu, Kongu i Maliju. Ujedno smo se pridružili i drugim državama i organizacijama, njih preko 130, u podršci Deklaraciji zajedničkih opredjeljenja za mirovne operacije UN-a, koju je predstavio generalni sekretar UN-a. Podržavamo njegove napore na reformi mirovnih misija UN-a, koja bi ih učinila efikasnijim.

Agenda 2030 jedna je od najsnažnijih poveznica različitih pravaca djelovanja Ujedinjenih nacija. Njena implementacija je put ka globalnom miru, sigurnosti i prosperitetu. Ona će omogućiti državama i društvima da uspostave otporne institucije koje su sposobne da apsorbuju napetosti, da eliminiraju uzročnike sukoba i spriječe njihovo ponavljanje, te da stvore uslove za inkluzivan i održiv razvoj, smanjenjem siromaštva, nejednakosti i diskriminacije, osiguranjem poštivanja ljudskih prava i suzbijanjem degradacije okoliša. Agenda 2030 je katalizator održivog i inkluzivnog razvoja zasnovanog na poštivanju ekonomskih, društvenih, kulturnih, civilnih i političkih prava. Ona je najbolji način za prevenciju sukoba i sprječavanje nestabilnosti.

Snažna globalna i regionalna saradnja u prevenciji i rješavanju sukoba, borbi protiv terorizma i implementaciji Agende 2030, ključna je za uspjeh svih tih napora. Bosna i Hercegovina snažno vrednuje saradnju koju smo uspostavili unutar našeg regiona, Zapadnog Balkana. Ostajemo posvećeni unapređenju te saradnje, uključujući i saradnju na našem zajedničkom putu ka članstvu u Evropskoj Uniji.

Bosna i Hercegovina teži zaštiti i promociji vrijednosti i principa koji su zajednički svim državama. Vjerujemo da ideali, vrijednosti i principi sadržani u Povelji UN-a kao i norme i standardi međunarodnog prava nikada ne smiju biti prekršeni ili zanemareni. Vjerujemo da je obaveza svih država, velikih i malih, manje i više moćnih, da zaštite plemenite vrijednosti i principe na kojima je ova Organizacija zasnovana. Ako bilo ko od nas ne posjeduje volju da zaštiti te vrijednosti i principe, onda će sva naša nastojanja biti manje vrijedna i manje uspješna.

Slijedom toga, završavam riječima velikog čovjeka, Nelsona Mandele, na stotu godišnjicu od njegovog rođenja: “Ono što se računa nije prosta činjenica da smo živjeli. Razlika koju napravimo u životima drugih ljudi će odlučiti koliko je uistinu bio značajan život koji smo vodili.”