'Babo je otišao sa zelenim ruksakom, vratio se u zelenom tabutu'

"Danas, u Memorijalnom centru Potočari kopamo 127 šehida koji su ubijeni samo zato jer su Bošnjaci. Konačno, 21 godinu nakon genocida, vratili su se u svoju Srebrenicu kako bi našli smiraj. Oni, u zelenoj dolini nišana, a mi u boli s kojom se borimo 21 godinu", kazala je Nermina Muminović.

Imala je 13 godina, kaže, i nije znala koliki zločinci mogu biti oni koji su do jučer dijelili hljeb s njima.

"Sjećam se da je babo rekao da se ne plašimo, da će nas UN štititi. Sjećam se da smo gledali u nebo, čekajući te avione da nas zaštite. Krenuli smo spas tražiti u bazi u Potočarima. Ni tamo nas nisu zaštitili. Babo je otišao u šumu s drugima , za zelenim ruksakom na leđima, njegov pogled je jedina uspomena na njega", prisjetila se. 

"Dvije noći smo proveli u Potočarima. 11 godina sam provela van Srebrenice. Čekala sam babu. Nije došao. Zločinci mu nisi dali da ispuni obećanje koje nam je dao. Ubili su ga."

 Nakon 11 godina vratila se u svoju Srebrenicu.

"Prije dvije godine babo se vratio u Potočare. Bez zelenog ruksaka, a u zelenom tabutu. Samo nekoliko kostiju. Obećavam ti, babo, napravit ćemo bolju BiH. Slušamo mamu i završavamo fakultete. Osnovala sam svoju porodicu. Moje kćerke dokaz su da zločinci nisu pobijedili", poručila je na kraju svoga obraćanja u ime svih žrtava Nermina.