Andrej Đerković: Čekajući seobu divljih ptica

Piše: Andrej Ðerković

Kakve li simbolike da se prošlosedmično protjerivanje rumunjskih i bugarskih Roma desilo baš sa međunarodnog aerodroma “Antoine de Saint-Exupéry” u Lionu. Nakon prošlogodišnje deportacije afganistanskih izbjeglica i uništavanja “Džungle”, alternativnog kampa u gradiću Calais, na red su došli rumunjski Romi, te slijedom toga i uništavanje njihovih improvizovanih naselja koji “vizualno narušavaju” izgled francuskih gradova.

Simbolika se u ovom slučaju prikazuje kroz početak magične knjige Antoine de Saint-Exupéryja “Mali Princ (Le Petit Prince, 1943.)”, kada Mali Princ za odlazak sa planete asteroid B 612 iskoristi seobu divljih ptica.

“Vjerujem da je za svoj odlazak iskoristio seobu divljih ptica. Ujutru pred polazak, lijepo je uredio svoju planetu. Brižljivo je očistio žive vulkane. Imao je dva živa vulkana. To je bilo sasvim zgodno za podgrijavanje jutarnjeg doručka. Imao je i jedan ugašen vulkan. 'Ali nikad se ne zna!' govorio je. Zato je očistio i taj ugašeni vulkan. Kad su dobro očišćeni, vulkani rade tiho i neprekidno, bez erupcija. Vulkanske erupcije su kao vatra u kaminu. Naravno, mi smo na našoj Zemlji suviše mali da bismo očistili svoje vulkane. Zato nam i stvaraju toliko neprijatnosti.”

Mali Princ
Antoine de Saint-Exupéry

Termin “divlje ptice” se u navedenom slučaju može čitati dvojako i obostrano, sa jedne strane, može predstavljati avione koji služe za deportaciju, dok sa druge strane preslikava odnos određenog dijela desničarskih (vladajućih) zvaničnika i javnosti prema Romima. U ovom drugom slučaju, sa tzv. dobrovoljnom(?!) seobom Roma kao “divljih ptica”, definitivno su sa francuskog teritorija (kako oni vole govoriti) sa rumunjskim Romima odletjela i ljudska prava, ona ista sa kojima se ta zemlja toliko diči i želi da patentira kao svoj kulturni dar čovječanstvu.

“Ovo vraćanje je dio procedure tzv. dobrovoljnog povratka, što je specifičnost francuskog administrativnog prava“, izjava je Rumunjskog ministarstva unutrašnjih poslova, koji se žele otarasiti ovog moralno sramotnog vrućeg krumpira.

Pored ova dva leta iz Liona i jednog sa pariškog međunarodnog aerodroma “Charles de Gaulle”, još jedan let predviđen je za četvrtak, 26. august koji bi trebao prevesti grupu preostalih “dobrovoljaca”. Svi ovi čarter letovi su organizovani od strane Državnog ureda za useljeništvo i integraciju OFFI (Office français de l'immigration et de l'intégration) u suradnji sa jednom privatnom avio-kompanijom.

Francuski ministar za useljeništvo, Eric Besson, u želji da ublaži ovaj već uveliko međunarodni skandal, izjavio je da “dobrovoljni povratci nisu direktno povezani sa uništavanjem ilegalnih romskih kampova”. Po njegovim riječima: “Nalazimo se u okviru klasične procedure vraćanja stranih državljana koji se nalaze u neregularnoj situaciji”. Na dan te izjave u isto vrijeme, dva kampa blizu Lillea i jedan pored Grenoblea su rastavljena i uništena.

U samom Lilleu, katolički svećenik Arthur Hervet iz crkve Sveti Martin Esquermes, već godinama angažovan u akciji pomoći Romima, javno je Briceu Hortefeuxu, ministru unutrašnjih poslova vratio svoju “Medalju Nacionalnog reda za Zasluge (Médaille de l'ordre national du Mérite)”, kao protest protiv vladinog odnosa prema manjinama, u ovom slučaju Romima. Ovaj gest jednog redovnika katoličke crkve, potvrdio je i Papa Benedict XVI Ratzinger na tradicionalnoj nedjeljnoj misi, kada je u svom govoru i to na francuskom jeziku, ukazao na “potrebu da vjernici u Francuskoj iskažu više tolerancije”.

Za razliku od prošlogodišnjeg zajedničkog protjerivanja afganistanskih izbjeglica, britanska javnost i mediji nisu baš blagi prema ovoj novoj akciji francuske vlade, pa je tako prvu stranu londonskog uglednog dnevnika The Times, prekrivao naslov “Masovnom deportacijom Roma, Nicolas Sarkozy evocira uspomene na Gestapo”.

Tokom ove sedmice, francuski ministar unutarnjih poslova, Brice Hortefeux trebao bi se sastati sa državnim sekretarom Rumunjske, Valentinom Mocanuom, koji je ujedno i ,inistar rada, obitelji i socijalne skrbi, dok će glavna tema razgovora biti “Program integracije građana etničkih Roma na europskom nivou“, zatražen i kreiran od strane samog rumunjskog predsjednika Traiana Basescua. Ovo pitanje prava rumunjskih Roma uzrokuje sve veće tenzije između ove dvije zemlje, te je rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Baconschi izjavio da je zabrinut u vezi sa “rizikom opasnosti populističkih ispada“ i “ksenofobičnih reakcija” po pitanju Roma u Francuskoj.

Istovremeno, od jula u “Centre d'histoire de la Résistance et de la Déportation (CHRD)”, u Lionu, postavljena je izložba pod nazivom “Voyages pendulaires des Roms au coeur de l'Europe”, koja se sastoji od šest fotografskih reportaža autora Brune Amsellema, popraćenih komentarima Sophie Landrin, novinarke pariškog dnevnika Le Monde. Postavka je otvorena do Božića, tj. 24. decembra.

Od 1. septembra, u Francuskoj će na snagu stupiti biometrijski identifikacijski sistem pod nazivom OSCAR, sa zadatkom da spriječi već protjerane strane državljane da se vrate i ponovo zatraže humanitarnu i finansijsku pomoć. No, kao nosioce putnih isprava Europske unije, francuska Vlada nema nikakve ovlasti spriječiti iste da se vrate na francuski teritorij. Oni kao građani Europske unije imaju pravo boraviti u svakoj od zemalja Europske unije bez ikakvih problema u vremenskom roku od tri mjeseca.

I većina njih će se vratiti.

“I ako vam se desi da prolazite tuda, preklinjem vas da ne žurite, već zastanite malo, tačno ispod zvijezde! Ako vam tada priđe neko dijete, ako se smije, ako ima zlatnu kosu, ako ne odgovara na pitanja, pogodićete tko je. Budite onda dobri! Ne ostavljajte me tako tužnog : odmah mi napišite da se vratio…”

Mali Princ
Antoine de Saint-Exupéry

radiosarajevo.ba