Analiza njemačkog medija: "BiH još nije u NATO-u, ali je NATO u BiH"

U ekspanziji ka Istoku NATO (North Atlantic Treaty Organization – Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora) je u svojoj pozadini  ostavio "praznine" koje mogu biti problematične u kontekstu geopolitičkih previranja, odnosno "ruskog uticaja". DW je o tome pisao još 2014. godine u tekstu "Ukrajinski scenarij na zapadnom Balkanu".

Vojnopolitički analitičar Nedžad Ahatović tada je pojasnio da bi svaka "neuralgična tačka" na Balkanu koju je NATO zaobišao – od BiH do Srbije – vrlo brzo mogla prerasti u krizno žarište. "To bi, zbog strateškog razvlačenja ukupnih vojnih efektiva Saveza, u perspektivi moglo biti vrlo opasno, a praznine koje je NATO ostavio iza sebe mogla bi popuniti Rusija", upozorio je Ahatović.

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu pokazuje da ratna opcija u Evropi nije nestala i da "nijedna država nije sigurna, ako nema pouzdane saveznike". To u komentaru za DW ističe vojnopolitički analitičar Đuro Kozar.

Trending

Određen pritvor osumnjičenima za pokušaj trostrukog ubistva na Vracama  

"Zbog toga NATO naglašava značaj partnerstva sa BiH uz narativ da su njegova vrata za BiH već godinama otvorena, a da konačni prijem zavisi samo od kandidata, a BiH to, unatoč zastojima, definitvno jeste", kaže Kozar. On ističe da bi i predstojeća posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Sarajevu mogla osnažiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH. "To je i dokaz da je NATO najveći saveznik BiH", ističe sagovornik DW-a.

Za i protiv NATO-a – nepoštivanje ranijih odluka

Ali tako ne misle u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) čiji predsjednik Milorad Dodik i dalje njeguje dobre odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Profesor banjalučkog Fakulteta bezbjednosnih nauka Duško Vejnović kaže  da je BiH, uprkos brojnim političkim razlikama, bila jedinstvena u opredjeljenju da pristupi NATO-u kao punopravna članica.

Predsjedništvo BiH, koje ima civilnu komandu nad Oružanim snagama, nadležno je i za vođenje vanjske politike. Predsjedništvo je 2009. godine odlučilo da i formalno aplicira za punopravno članstvo u NATO-u, što je potvrđeno i u Parlamentu BiH usvajanjem Zakona o odbrani.

Vejnović podsjeća da je za pristupanje BiH NATO-u tada bio i član Predsjedništva BiH iz entiteta RS-a Nebojša Radmanović, inače član Dodikovog (Milorad) SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata).

07.10.23. 19:50

Važno tijelo NATO-a sastaje se u Sarajevu. Donosimo detalje koje smo saznali

On za DW kaže da je posljednjih godina taj stav promijenjen te napominje da su se nadležni u RS-u i skupštinskim rezolucijama opredijelili za neutralnost "prateći u tom pogledu Srbiju". "Naravno, svima je jasno da je Srbija druga država i da za tako nešto, osim političkog stava, nema nikakvog pravnog osnova", kaže Vejnović.

NATO umjesto EUFOR-a?

Ono što je za Vejnovića "promjena stava RS-a", za Đuru Kozara je "opstrukcija". "Dolazak Stoltenberga u Sarajevo potvrđuje da je NATO-u stalo do BiH kao članice Partnerstva za mir iako je njeno približavnje Savezu zbog opstrukcija iz RS-a u izvjesnom zastoju", kaže Kozar.

On upozorava da Komisija za saradnju sa NATO-om ne radi, da zbog nedostatka konsenzusa u Vijeću ministara još nema ovogodišnjeg Programa reformi, ali da NATO ipak "ne odustaje od BiH".  "Ako u našem atlantskom putu ima nedosljednosti – NATO je dosljedan i ne odustaje, jer mu je bitno da BiH bude pod njegovim 'kišobranom', a ne pod uticajem ruske politike", kaže Kozar.

07.10.23. 12:38

Prvi čovjek NATO-a dolazi u Bosnu i Hercegovinu?

"BiH još nije u NATO-u, ali je NATO u BiH", kaže sagovornik DW-a objašnjavajući to prisustvom EUFOR-a u čijem su sastavu pretežno vojnici iz država članica NATO-a. Kako Rusija može osporiti mandat EUFOR-a u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, razmišlja se o alternativama, a najizglednija je – upravo NATO.

"Ako eventualno Vijeće sigurnosti UN-a ne bi dalo saglasnost za produženje misije EUFOR-a u 2024. godini, misiju čuvanja mira u BiH, na temelju Dejtonskog sporazuma, nastavio bi NATO koji je i predao mandat EUFOR-u i koji je još početkom ove godine izrazio zabrinutost zbog separatističkih postupaka i retorike podjela u BiH", pojašnjava Đuro Kozar.

Popuštanje tenzija

Banjalučki profesor Duško Vejnović vjeruje da bi predstojeća posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga BiH ipak mogla doprinijeti smirivanju nacionalističkih strasti.

"Posjeta Stoltenberga je i te kako važna jer se pitanja stabilizacije i mira u BiH podižu na viši nivo. To bi sigurno doprinijelo suzbijanju nacionalizama i ekstremizama što bi na kraju moglo rezultirati funkcioniranjem institucija, odnosno pravne države", smatra sagovornik DW-a.