Analiza iz susjedstva: Da je jablanička kiša pala u Sarajevu, dobar dio grada bi završio u Miljacki

Dok se traže odgovorni za posljedice katastrofalnih poplava u BiH, ostaju pitanja ko je zakazao, jesu li i kako radili sistemi za uzbunjivanje, zašto se nije na vrijeme zaustavilo krčenje šuma. 

Kako govore mještani, tragedija u Jablanici, mogla je biti izbjegnuta, ali je i priroda pretjerala.

"Ja ne bih se petljao u Božje, ali ovdje je malo priroda pretjerala", govori za HRT Aziz Mušanović iz Donje Jablanice.

Trending

Zakazala odbrana Izraela: Huti izveli žestok napad na Tel Aviv, povrijeđeno više osoba

"Znači, ovdje sam imao jednog prijatelja koji je tu noć, nažalost on i njegova kompletna porodica osim tog malog djeteta, četvero njih su poginuli. To mi je bio dobar prijatelj, znači čovjek s kojim sam se družio, držao je prodavnicu i koji je pazio na moga oca", dodao je Aziz.

"Baš država, država je pala. Nije on sporan (vlasnik kamenoloma), na kraju krajeva ne bi on volio ovo što se dogodilo ljudima. Ali da je na vrijeme bio zatvoren kamenolom, ne bi do ovoga došlo. Ne bi u stvari ovoliko kamena bilo. Jer je ono komplet gore, poremetilo. On je koncesionar, on radi, treba mu kamen", zaključio je Dženan Imamović.

"Niko njega ne brani. Ali to kamenje je povađeno koje je nekad branilo vodu da ide. Koje je udaralo u nju i odbijalo vodu lijevo-desno. U blizini je taj famozni potok koji je bio širine dva metra, a dubok dva metra. Ja ga za svoje 52 godine dva puta pamtim da je preplavio. Znači, da je prebacivao na asfalt", ustvrdio je Dženan.

"Ne treba duši griješiti, bili su požari i isječena je šuma. Sve ima svoje. Sada oni nek utvrđuju ko je kriv, gotovo je sada. Doslovno sad je više kasno pričati ko je kriv. Ljudi više nema, pola sela neće živjeti tu. E to je problem", dodao je.

Profesor Dalibor Ballian u prvom dijelu serijala, upozorio je kako ga je strah da se od tragedije ništa neće naučiti, a sada, kada su objavljeni prvi izvještaji, tvrdi kako je kamenolom ona vrlo važna karika.

"Zadnji izvještaji o Jablanici upućuju na to da je šuma bila ključna, šuma je mogla ublažiti taj udar, nismo mogli zaustaviti te velike količine kiše, ali smo mogli ublažiti taj udar koji bi nastao tim bujicama, šuma bi zaustavila veliki prodor vode humusom, svojim korijenskim sustavom. Ondje imamo zelenu masu, ali to je zelena masa koja je nastala nakon požara. Taj požar nikad nije saniran i svake godine taj dio iznad Jablanice gori, ali ništa se ne poduzima", upozorio je profesor.

"Sekundarno je bilo što je kamenolom tu. U kamenolom su se slile bujice i one su samo pokupile taj materijal iz kamenoloma i dobile na dodatnoj snazi. Da nije bilo kamenoloma, imali bismo bujicu, bila bi materijalna šteta. Kamenolom je ipak tu vrlo važna karika u svemu tome što se događalo u Jablanici, po mome mišljenju", dodao je Ballian.

Akademik prof. dr. Muriz Spahić, osnivač Udruženja geografa Bosne i Hercegovine, upozorio je na okolnosti koje su dovele do nesreće te nagovijestio kako pronaći one koji su odgovorni. Istodobno, dodaje kako se u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama ne radi ništa.

"Svi govorimo o adaptaciji na klimatske promjene, a zapravo ništa ne radimo. Ovdje je trebalo prije raditi iznimno mnogo da se ne dogodi nesreća, da bismo smanjili ove negativne posljedice koje je čine nevremena. Tu je ponajprije riječ o uređivanju ukupnog slivnog područja, ili slijevova naših rijeka, koje se nalaze u iznimno diverzitetnom reljefnom sklopu", pojasnio je.

A taj diverzitetni reljefni sklop podrazumijeva serije padalina preko kojih se one vrlo brzo pretvaraju u bujice i nose sve pred sobom. U ovom slučaju ponovno se vraćam na Jablanicu. Uzročnik svega ovoga je ponovno ovaj čovjek koji je inicirao da se u onoj vododerini nalazi, naprimjer, kamenolom, naglasio je.

"Koji je inicirao, naprimjer, da se u Donjoj Jablanici dopusti urbanizacija i ruralizacija prostora koja se nalazi ispod takvih reljefnih oblika koje su i inače potencijal za stvaranje bujica", nastavio je Spahić.

Meteorolog HRT-a Zoran Vakula istaknuo je kako su klimatske promjene nedvojbeno jedan od uzročnika oluja koje rezultiraju snažnim poplavama.

"Je li važno ko je kriv tome, možemo raspravljati, analize će se raditi... No ono što je neprijeporno, da su ovakvi događaji - i onaj u BiH, i ovaj u Španjolskoj, i još koje kakvi događaji po svijetu događaju, među ostalim i zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, zbog kojih je Zemlja u posljednjih 30 godina znatno toplija nego prije. Srednja globalna temperatura zraka je mnogo viša posljednjih 30 godina", naglasio je.

04.12.24. 11:40

Zastrašujuća prijetnja iznad Sarajeva: 'Ispod deponije gradilišta na Trebeviću pojavila se voda'

Profesor Ballian pojasnio je koliko je humus važan za zadržavanje velikih količina vode.

"Humus je ključan u šumi. To je mali tanki sloj kojem treba za jedan centimetar gotovo 1000 godina da nastane. Imamo sirovi humus, to je list. I njega vidimo ovdje na tlu. Znači ovo je budući humus, ali će trebati godine i godine da se on pretvori u pravo tlo koje nalazimo u zemljištu. Jedan kubični metar humusa zadržava četiri kubična metra vode, ako nemate humusa, nemate mogućnosti da šuma zaustavi vodu", upozorio je.

"Ako je šuma gola, osobito ako raste na kamenu, a kamen u Hercegovini je najčešće gol i trebaju mnogo veće količine humusa da bi zaustavile tu vodu. Voda na tom kamenu ne može prodrijeti niže, obično ostaje na površini što se dogodilo u Jablanici, da je bilo više ovog humusa, bilo bi sigurno znači i manje bujica", dodao je.

Prije 5 dana

Važno pitanje za Sarajevo: Građani se okupljaju zbog budućnosti Kvadranta C i Širokače

Ballian je podsjetio kako već neko vrijeme upozorava da opasnost od poplava i bujica prijeti bosanskohercegovačkoj prijestolnici.

"Ja sam upozorio još prije godinu dana da se rade neke loše stvari na Trebeviću. Trebević je nekada bio golet, bile su cijele jaruge na Trebeviću koje nisu bile predviđene za gradnju. U međuvremenu su se one izgradile, jer su postale stabilne pošumljavanjem Trebevića. Znači, šume na Trebeviću su umjetne šume, ali imaju svoju jako dobru funkciju za grad Sarajevo, rekao je.

"U posljednje vrijeme, te šume se intenzivno krče, pretvaraju se u građevinsko zemljište i to se odmah počelo odražavati na podlogu iznad Sarajeva. Zemljište je počelo pucati, prijetiti klizanjem i sad imamo problem koji se pokušava riješiti. Kako će riješiti, to će stručnjaci koji se bavi tim poslovima bujicama, građevinskim poslovima rješavati", kazao je.

"Sve je to bilo mirno dok je bilo šuma, nema šuma, javljaju se problemi. Mi smo imali samo jednu veliku sreću što ta kiša nije pala na području Sarajeva, jer bismo imali velikih problema, a ja tvrdim da bi velik dio grada Sarajeva završio u koritu rijeke Miljacke", upozorio je Ballian.