Amir Ibrović (DF) uputio prijedlog za skidanje Vukoje s dnevnog reda - objavljujemo detalje

Amir Ibrović, zastupnik (DF) u Federalnom parlamentu, uputio je prijedlog za skidanje tačke s dnevnog reda sjednice Zastupničkog doma ove skupštine, a koja se odnosi na imenovanje sudija Ustavnog suda BiH.

Naime, na nedavnoj sjednici Komisije za izbor i Imenovanje Parlamenta FBiH Marin Vukoja (HDZ) izabran je kao jedini kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH. Vukoja je izabran uz podršku svih članova komisije izuzev Eldara Čomora iz SDA koji je bio protiv.

Više o tome ko je Marin Vukoja pročitajte u tekstu OVDJE.

Trending

Radnik u ovom dijelu BiH za mjesec dana zaradio 246 hiljada KM: Evo o čemu je riječ

Ibrovićev prijedlog objavljujemo u cjelosti:

"1. Uvrštavanjem ove tačke na dnevni red direktno kršimo Ustav BiH, tačnije član VI 1. a), po kojem se Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji od devet članova, a četiri člana bira Zastupnički dom Federacije. Dakle, mi možemo samo da biramo, a nipošto da imenujemo člana Ustavnog suda BiH, odnosno da samo de facto potvrđujemo odabir Komisije za izbor i imenovanja. Da to tako treba, ustavotvorac bi u Ustav ugradio posve drugačiju formulaciju tipa da "Komisija bira člana Ustavnog suda, a Zastupnički dom taj odabir potvrđuje”, ali to tako u Ustavu ne piše. Jednostavno, Ustav to nije tako utvrdio. Uvrštavanjem ove tačke, koja podrazumijeva prijedlog od samo jednog kandidata, direktno se eliminira biranje kao pravnu kvalifikaciju. 

Biranje, dakle izbor,  u tehničkom smislu predstavlja različite formalizirane postupke i sredstva postavljanja pojedinaca na javne položaje (nasljedno pravo, postupak ex officio, aklamacija, imenovanje, odlučivanje kockom). U sadržajnom smislu, to predstavlja proces tvorbe pravne, stručne ili političke volje, koji se temelji na mogućnosti biračâ da se odluče za jednu od više ponuđenih opcija i njihovih nosilaca, te na slobodi izbora među tim opcijama. Mogućnost biranja i sloboda izbora aksiomatske su sastavnice pojma izbora, pa bi biranje u strogom pojmovnom smislu značilo samo kompetitivne izbore u demokratskim političkim sustavima. 

Nekompetitivni izbori, čemu ovdje svjedočimo, ne jamče ni mogućnost ni slobodu biranja među različitim opcijama. Isti se zato, u izbornoj teoriji, i nazivaju »glasanjem bez izbora«. Premda se mogu pravno temeljiti na demokratskom biračkome pravu i formalnoj strukturi i organizaciji glasanja, oni isključuju slobodno izborno natjecanje za ovu vrlo važnu funkciju. Ovakvo potvrđivanje samo jednog kandidata funkcionalno je podređeno učvršćenju totalitarnog političkog poretka, kao i stvaranju alibija pred međunarodnom zajednicom. 

Ovakav prijedlog suprotan je i samoj Odluci o postupku izbora sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje bira Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 6. od 26. januara 2005.godine). Naime , članom 2. propisano je da kompletnu proceduru izbora sprovodi Komisija za izbor i imenovanje Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, i to putem javnog konkursa. Konačni prijedlozi bit će ponuđeni Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na usvajanje. Dakle, Odluka, koju je komisija prioritetno primjenjivala i na temelju koje je direktno postupala, propisuje konačne prijedloge, a ne konačni prijedlog.

2. Zbog evidentne pravne anarhije, u periodu kraćem od godinu dana federalni zastupnici iz opozicije bili su primorani Ustavnom sudu Federacije BiH podnijeti četiri "apelacije” (odnosno  zahtjeva opozicionih zastupnika za rješavanje spora sa rukovodstvom Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH). U najmanju ruku, bilo bi pravno pa čak i politički korektno, sačekati odluku Ustavnog suda po ovim apelacijama, kako izbor ustavnog suca ne bi trajno nosio mrlju pogažene demokratije. 

3. U svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić je 15. marta 2024. godine uputio zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji u vezi s načinom izbora sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, te poređenja sa praksom u zemljama Evrope. Povod za traženje takvog mišljenja ogleda se u činjenici da odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, kojima je uređen način izbora sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, nisu dovoljno precizne i otvaraju mogućnost da se nekompetentne osobe bez ikakvog pravosudnog iskustva imenuju u najvišu sudsku instituciju u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, stvara se pogrešna praksa da se u Ustavni sud Bosne i Hercegovine imenuju sudije u okviru nekih etničkih kvota iako to nije propisano Ustavom. Iz tih razloga, u kojima je vidljivo da se u oba slučaja značajno podriva kvalitet samog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u svojstvu predsjedavajućeg, on je uputio zahtjev za mišljenjem Venecijanskoj komisiji, tražeći da se sadašnji sistem imenovanja sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskladi sa evropskom praksom.

I zbog toga, bilo bi i pravno i politički korektno, pa čak i nužno, suzdržati se od bilo kakvih imenovanja u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, sve dok Venecijanska komisija kao najznačajniji pravni autoritet u Evropi ne dostavi svoje mišljenje, što je planirano u junu 2024. godine, nakon održavanja plenarnog zasjedanja Venecijanske komisije. Ovo ima poseban značaj, jer neuvažavanje mišljenja Venecijanske komisije i neprihvatanje evropskih standarda, može ugroziti evropski put Bosne i Hercegovine.

4.   U parlamentarnu proceduru PS BiH, upućen je amandman na Ustav BiH kojim bi se ubuduće otklonile sve do sada evidentirane nepravilnosti pri izboru sudija Ustavnog suda BiH.

Nepojmljivo je da se članovi sudije ili oni koji to nisu ne biraju na osnovu njihove kompetencije, iskustva, razumijevanja sudijskog života (judicial life), sposobnosti za raspravu i kulture nezavisnosti.

Pored toga, članom 96. (Nespojivost funkcije), Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH, br. 94/14 i 47/23) propisano je da je funkcija sudije nespojiva s članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini.

Usvajanjem amandmana omogućilo bi se da prevashodno struka, dakle Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, predlaže imenovanje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odnosno da daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa izborom i imenovanjem sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Naime, kako je dosadašnja praksa potvrdila jedan broj do sada istaknutih kandidata obavljali su stranačke ili političke funkcije. Ovim amandmanom izbjegla bi se apsurdna situacija da sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predlaže parlamentarna komisija koju čine politički imenovana lica, koje po svojim kvalifikacijama i obrazovanju često nisu u mogućnosti adekvatno i stručno procijeniti kvalifikacije kandidata kao istaknutih pravnika.

Prema stajalištu CCJE-a (Savjetodavno vijeće evropskih sudija) nužno je birati sudije na način kojim bi se izbjegavalo stavljanje u prvi plan vlastitoga interesa, vlastite zaštite i postavljanje na položaje stranačkih prijatelja i pristaša, a s druge bi se strane omogućavalo odražavanje različitih stajališta u društvu te se na taj način sudstvu osigurao dodatni izvor legitimnosti. U svakom slučaju, funkcionisanje  vijeća koje vrši izbor, ne smije ni u kojem slučaju upućivati na ustupke međudjelovanju parlamentarne većine i pritiska izvršne vlasti te mora, kako bi moglo štititi vrijednosti i temeljna prava sudskog sistema, biti posve nepodređeno interesima političke stranke.

CCJE ne zastupa sisteme koji uključuju politička tijela poput parlamenta ili tijela izvršne vlasti u bilo kojoj fazi procesa odabira. Svako miješanje sudske hijerarhije u proces valja izbjegavati. Sve oblike imenovanja koja provode tijela koja su unutar ili izvan pravosuđa treba isključiti.

Ako u kojoj državi člana koji nije sudija bira parlament, taj član ne smije biti član parlamenta, mora se birati kvalificiranom većinom u kojoj je potrebna znatna podrška opozicije i mora biti osoba koja u ukupnom sastavu omogućuje zastupljenost društva u njegovoj raznolikosti.

Članove sudije trebaju birati njihovi kolege stručnjaci, bez ikakva miješanja političkih tijela ili sudijske hijerarhije, postupcima koji garantuju najširu zastupljenost sudstva; ako se za odabir, sudija primjenjuju direktni izbori, VSTV treba odrediti pravila čiji je cilj na najmanju moguću mjeru svesti svaku opasnost od narušavanja povjerenja javnosti u pravni poredak.

Opet bi, pravno i politički, bilo korektno sačekati ishod i sudbinu kako pokrenutih apelacija (odnosno  zahtjeva opozicionih zastupnika za rješavanje spora sa rukovodstvom Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH),  tako i  zahtjeva za mišljenjem i amandmana, kako bi, kao najviše zakonodavno tijelo u F BiH donijeli odluku od koje se javnost ne bi zgražavala, kao što je to sada evidentno slučaj."

Navodno je ovo jedina šansa da Vukoja ne bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, ili da ne dobije dovoljan broj glasova, jer je Ustavni sud FBiH odgodio donošenje odluke o ustavnosti 8. redovne sjednice Predstavničkog doma FBiH na kojoj su izabrana radna tijela među kojima je i Komisija za izbor i imenovanja. Upravo su na ovoj sjednici stvoreni preduslovi za imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Ustavni sud FBiH će se 8. sjednicom baviti sredinom juna.