Američki profesor: Dodiku hitno uvesti sankcije, a ovo što radi Čović...

Samo ujedinjena i snažna država Bosna i Hercegovina može preuzeti napredak u vlastite ruke kako bi bila punopravni partner u sprovođenju vanjske i sigurnosne politike Evropske unije ali i NATO-a, poručeno je na redovnoj sesiji "Kruga 99" na temu "Odgovornost internacionalne zajednice da zaštiti Bosnu i Hercegovinu: Strategija djelovanja".

Između ostalog, na sesiji je govorio David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida sa državnog Univerziteta Southern Connecticut u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je podsjetio da su Ujedinjene nacije 2005. godine postavile doktrinu "odgovornosti za zaštitu", utvrdivši da svaka pojedinačna država, kao i internacionalna zajednica, ima odgovornost zaštititi stanovništvo od genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

"Ova odgovornost podrazumijeva sprječavanje takvih zločina, uključujući sprečavanje njihovog poticanja, odgovarajućim i potrebnim sredstvima. Međutim, u Bosni i Hercegovini, bosanski Srbin, član Predsjedništva Milorad Dodik nastavlja narušavati stabilnost države. U decembru 2021. godine Dodik je predvodio Narodnu skupštinu entiteta RS-a u izglasavanju, za praktično, kako je ocijenio visoki predstavnik, otcjepljenje od države formiranjem, pored ostalih inicijativa, vlastitog pravosuđa i vlastite vojske, unutar šest mjeseci", rekao je Pettigrew.

Trending

Čekaju se rezultati obdukcije: Tužilaštvo KS uključeno u slučaj stradanja meteorologa na Bjelašnici

Kako je kazao, iako ponašanje Dodika nije novo, bezobzirna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, njegove napore da potkopa državu učinila je dodatno prijetećim.

"Ruska Federacija je dosljedno podržavala napore nacionalista bosanskih Hrvata i bosanskih Srba za podjelu države, posebno podupirući poteze RS-a prema autonomiji, inzistirajući da je Bosna sastavljena od entiteta i da nije 'jedna država'. Ambasador Ruske Federacije u BiH prisustvovao je paradi povodom tzv. dana RS 9. januara 2022. godine, čije je obilježavanje Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Njegovo prisustvo je naglasilo podršku Ruske Federacije naporima da se potkopa suverenitet Bosne", izjavio je Pettigrew.

Poručio je da "ruskom invazijom na Ukrajinu, bauk secesije RS-a, koju podržava Rusija, postaje još zlokobniji".

"Zabrinutost takvim scenarijem, nedavno su izrazili i dvojica bivših visokih predstavnika Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko u pismu predsjedniku Komisije EU, u kojem su istakli da bi se 'trenutna agresija na Ukrajinu mogla proširiti na zapadni Balkan, prije svega na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo'. Sa svoje strane, Ruska Federacija je upozorila da bi svaki pomak prema NATO-u smatrala neprijateljskim činom na koji bi morala odgovoriti. Prijetnja takvog scenarija može se shvatiti u smislu ideologija 'ruskog svijeta' i 'srpskog svijeta'. Rečeno je da u Putinovom 'ruskom svijetu', 'Ukrajina nije prava zemlja' i 'ukrajinski narod nije pravi narod'", rekao je Pettigrew.

Mišljenja je da nakon ruske invazije na Ukrajinu, internacionalna zajednica ima odgovornost odgovoriti Dodiku.

"Međutim, nije jasno može li se Bosna osloniti na Evropsku uniju. Dosadašnje nedjelovanje je stvar ozbiljne zabrinutosti. Postoji hitna potreba za sistematičnijom intervencijom. Protiv gospodina Dodika i njegovih saveznika iz SNSD-a u RS-u EU mora uvesti učinkovite sankcije dok se ne osude i povuku svi neustavni zakoni i planovi za odvajanje od državnih institucija. Ako EU ne želi djelovati, pozivamo Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo da pruže moralno vodstvo. Kao dio ovog sistemskog pristupa, EUFOR mora biti dodatno ojačan u Bosni. Nedavno jačanje snaga sa 500 pripadnika uz dodatne resurse početak je, ali nedovoljan. Ono što je sigurno je da građani Bosne i Hercegovine ne zaslužuju da budu u nepovoljnom položaju zbog one vrste 'lagane opcije' koju su UN usvojili 1993., ostavljajući Srebrenicu s manje od 400 pripadnika Nizozemskog bataljona u julu 1995. godine", pojasnio je Pettigrew.

Smatra da bi inicijativa koja bi omogućila najznačajniju transformaciju bila ubrzanje članstva Bosne u EU kao pitanje restorativne pravde.

"Stavljanje Bosne pod zaštitni kišobran NATO-a također bi trebalo biti prioritet, kako bi se ova država zaštitila od nastojanja njenog entiteta RS-a da se otcjepi. Kao dio ovog sistematskog odgovora, visoki predstavnik bi trebao iskoristiti svoje Bonske ovlasti za uspostavljanje spomen-obilježja u bivšim koncentracijskim logorima, kao što su Omarska i Barutni Magacin, i na drugim mjestima zločina gdje su ona zabranjena. Treba ukloniti spomen obilježja osuđenim ratnim zločincima, poput ploče za Ratka Mladića na brdu Vraca u Sarajevu kao i njegovog murala na ulazu u Kalinovik. Visoki predstavnik treba dati ovoj i budućim generacijama nadu da će pravda biti postignuta", poručio je Pettigrew.

Rekao je da se "HDZ-ov prijedlog izborne reforme koja bi učvrstila etničke podjele i dovela do trećeg entiteta mora odbaciti".

"Reforme moraju olakšati tranziciju Bosne iz izbornog sistema koji daje primat konstitutivnim narodima u sistem koji građanima priznaje jednakopravnost i dostojanstvo u vladavini prava. Takve demokratske reforme bile bi važan korak ka rješavanju nepravde koja je nastala priznavanjem RS-a u Daytonu, priznanjem koje je bilo nagrada za uspješan genocid i predstavljalo je polaznu točku za nastavak diskriminacije i progon Bošnjaka: a time i nastavak genocida drugačijim sredstvima kroz politiku i kulturu", izjavio je Pettigrew.

Mišljenja je da su eskalacija govora mržnje, poricanje i veličanje osuđenih ratnih zločinaca u RS-u doveli Bosnu do ruba, uzrokujući iznimnu psihičku uznemirenost među preživjelima.

"Invazijom Ruske Federacije na Ukrajinu, međunarodna zajednica mora preuzeti svoju odgovornost da zaštiti Bosnu i Hercegovinu od daljnje agresije i ratnih zločina kroz ovu koordiniranu sistemsku strategiju. Bosnu treba staviti pod okrilje EU i NATO-a kako bi osigurala sposobnost funkcioniranja kao demokratska država. Danas izražavam solidarnost s Ukrajinom", dodao je Pettigrew.