Aljoša Čampara: 'Minimalna plata treba biti povećana, ali sporna je realizacija odluke'

Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Aljoša Čampara, uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima i porezu na dohodak.

Čampara je istakao da je povećanje minimalne plate više od 61 posto u odnosu na prošlu godinu došlo kao administrativna intervencija koja nije uvažila makroekonomske zakonitosti, što može imati negativne posljedice na realni sektor.

"Slažem se da ne treba samo kritikovati odluke, nego treba analizirati i nastojati naći najbolja rješenja za probleme i davati konkretne prijedloge. Svi se slažemo da minimalna plata u FBiH treba biti povećana i da radnik treba više da zaradi.

Trending

Turci dijele snimak: Da li je Džeko trebao dobiti crveni karton?

Međutim, realizacija takve odluke mora biti popraćena nizom zakonskih mjera koje će jasno i tačno propisati način i postupak koji će omogućiti isplatu najniže plate u iznosu od hiljadu KM,kao i nacin i isplatu drugih plata.

U cilju pronalaženja rješenja danas sam u parlamentarnu proceduru, kao delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, uputio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima. Suština prijedloga sastoji se u ukidanju doprinosa na teret poslodavca i povećanje neoporezivog ličnog odbitka na 600 KM.

Iznenadna Odluka Vlade FBiH kojom se povećava minimalna plata za više od 61 posto u odnosu na prethodnu godinu, jedna je vrsta administrativne intervencije na tržištu, a koja nažalost nije uvažila sve makroekonomske zakonitosti. Tako da bi mogla imati loše implikacije na realni sektor (obizrom na veliki rast bruto plaće i doprinosa), a samim tim i na radnike, penzionere i sve građane Federacije BiH.

Oko ove konstatacije postoji opći konsenzus akademske zajednice, ekonomskih stručnjaka i velikog dijela poslodavaca. Svi navedeni ističu da je ideja dobra ali da je teško realizirati, te izražavaju zabrinutost i zbunjenost, strah od povećanja cijena proizvoda, inflaciju i sl. koju svakodnevno možemo čuti i pročitati u medijima.

Prepoznajući potrebu za balansiranjem između socijalnih potreba i ekonomske realnosti potrebno je hitno određenim izmjenama zakona uskladiti ovu odluku Vlade FBiH sa mjerama koje će olakšati teret realnog sektora i omogućiti održivost poslovanja svih privrednih subjekata.

Jedan od ključnih prijedloga u ovom kontekstu je privremeno smanjenje stope doprinosa, na način da se smanji pritisak na poslodavce i omogući poslodavcima da amortizuju nagli rast troškova radne snage bez smanjenja radnih mjesta ili potpunog zatvaranja firmi.

Rastom osnovice za obračun plate povećava se iznos koji se uplaćuje u fondove i biće veći nego u 2024. godini. Zato je veoma važno naći način i mehanizme kojim će poslodavci imati prihvatljive troškove, kako njihov opstanak na tržištu i nastavak poslovanja ne bi bio upitan, a da istovremeno, svi radnici budu zadovoljni i da se efikasno i dovoljno finansiraju fondovi. Ovo smanjenje doprinosa je, dakle, privremena i strateška mjera koja ima za cilj da omogući privrednicima da održe poslovanje do donošenja novog seta fiskalnih zakona. Te zakone čekamo godinama, a ustvari bi ih mogli usvojiti u kratkom vremenskom periodu.

Međutim, čak i kada bi ih usvojili sutra, za takvu reformu potrebno je mnogo vremena, jer bi u tom slučaju moralo doći do cjelokupne izmjene softverskih sistema u poreskoj upravi koje bi morali implementirati u praksi. Izmjene zakona koje sam ja uputio u parlamentarnu proceduru bile bi odmah primjenjive, bez odlaganja i omogućile bi dugoročnu stabilnost i održivost fiskalne politike.

Novi set fiskalnih zakona ne treba i ne smije biti donesen bez saglasnosti Ekonomsko socijalnog vijeća, bez konsultacija sa Ekonomskim institutom i cjelokupnom akademskom zajednicom.
Pozivam sve stručne osobe, ekonomske analitičare, poslodovace, sindikate, Vladu FBiH i parlamentarce da analiziraju ove prijedloge izmjena zakona, da se informišu i konsultuju, te da ih usvojimo, kako bi, pored ostalih, pomogli i državnim preduzećima, rudnicma, komunalnim preduzećima koji neće moći finansijski izdržati nova poreska opterećenja. Mnoge od tih državnih kompanija nisu plaćale ni obaveze koje su do 1.1.2025. bile na snazi, a znatno su niže od ovih koje nas čekaju u 2025. godini. Sve navedeno će dodatno usložiti situciju u firmama gdje je državni kapital u pitanju", napisao je Aljoša Čampara.