Akademik Kukić: Hrvatska i BiH moraju zajedno ustati protiv velikosrpskog nacionalizma

Dopredsjedavajući Doma naroda BiH i lider SDA Bakir Izetbegović razgvoarao je u ponedjeljak navečer sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem o situaciji u Bosni i Hercegovini, izbornoj reformi, te o pripremama zajedničkih sjednica dvije vlade.

Sudeći po reakcijama koje stižu kako iz Zagreba, tako i iz Hercegovine, određenih napredaka u tim razgovorima ima.

Kako je preneseno, u razgovoru bilo riječi o potrebi političko dogovora o izbornoj reformi s ciljem osiguranja ravnopravnosti konstitutivnih i ostalih naroda, te, što je posebno indikativno, uklanjanju blokada u funkcioniranju institucija.

Trending

Zemljotres u BiH: "Zahučilo, pa dobro zatreslo!"

Prijateljski odnosi

Da li ovakvi razgovori mogu donijeti pomak u odnosima sa zvaničnim Zagrebom? O tome za Radiosarajevo.ba govori akademik Slavo Kukić, univerzitetski profesor i politički analitičar.

"Godinama ponavljam da BiH s Hrvatskom i Srbijom funkcionira po zakonu spojenih posuda, i da bi bh. političari to uvijek morali imati na umu. Sasvim je drugo pitanje je li to, sve ove godine, bilo jasno i onima koji su kreirali državnu politiku ove zemlje. Ako nije, vrijeme je da to konačno shvate. Jer, nije tajna da glavnina dvaju naroda, koji ovdje imaju status konstitutivnih, živi u Hrvatskoj i Srbiji. Nije, potom, tajna, da masa Bosanaca i Hercegovaca danas živi u te dvije zemlje, da su ti prostori isprepleteni na još stotine načine – i da zatezanje odnosa s tim susjedima ne može ostati bez odjeka i unutar BiH", kaže Kukić. 

Prema njegovim riječima, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, osim toga, imaju još jedan razlog da grade prijateljske, i odnose međusobnog uvažavanja. 

"A to je činjenica da je danas na sceni ponovo velikosrpski nacionalizam, ideja koja je dovela do disolucije bivše Jugoslavije, do rata devedesetih, a koja se kroz Memorandum 2 –  danas u formi "srpskog svijeta", pa i kroz ideju "otvorenog Balkana" – ponovo vraća na historijsku pozornicu i prijeti, uz sve što može proizvesti drugdje, na Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji, narušavanjem stabilnosti i jene i druge", kaže Kukić. 

Podvlači kako je problem, međutim, na čemu se ti odnosi temelje.

"Ja razumijem da političari imaju potrebe razgovarati o svemu i svačemu. No, ako se radi o međudržavnim odnosima, o njima bi morali razgovarati u kapacitetu nositelja državnih funkcija. Da, dakle, predmet njihova razgovora u konkretnom slučaju mogu biti samo hrvatsko-bosanskohercegovački državni odnosi", ocijenio je.

U čije ime govore?

Međutim, nije siguran da se razgovori između Plenkovića i Izetbegovića temelje na toj premisi.

"Dojam je, hoću reći, da i jedan i drugi nastupaju u kapacitetu tumača interesa svojih naroda. Na to, uostalom, upućuje i izjava hrvatskog premijera da su dubrovački razgovori samo nastavak dijaloga, te da je na njima predmet razgovora bila BiH, dogovori o reformi izbornoga zakonodavstva itd – dakle, pitanja iz nadležnosti isključivo dogovora političkih aktera i institucija vlasti u BiH", ocijenio je Kukić. 

S druge strane, ako takvu agendu razgovora prihvaća i lider SDA, to je, najblaže kazano, zabrinjavajuće.
"Jer, on to, kako stvari stoje, čini kao osoba koja sebi prisvaja pravo da to čini u ime čitava jednog naroda. S druge strane, on ignorira činjenicu da je BiH suverena država i da ima institucije ovlaštene za međudržavne razgovore – Predsjedništvo, Vijeće ministara i Ministarstvo vanjskih poslova – i daje takvo ponašanje, po uzoru na Dodikovo, izravan udar na BiH i njezin državnopravni subjektivitet.

Na koncu, prihvaćaju li se takve relacije, njima se daje vjetar u leđa pritiscima koje personificira prvi čovjek Hrvatske, gospodin Milanović, da dodatno pojača politiku koja neodoljivo asocira na politiku nekih drugih vremena o kojima bi priču najradije izbjegao", zaključuje Kukić.