Završeni 458. skokovi sa Starog mosta u Mostaru: Vedad Dedić i Emel Tiro novi šampioni
Tradicionalni 458. skokovi sa Starog mosta održani su u nedjelju, 28. jula, u Mostaru, a nastupilo je 38 skakača iz Bosne i Hercegovine i cijele regije.
Skakači sa Starog mosta takmičili su se u dvije kategorije i to 18 u skokovima na glavu i 20 u skokovima na noge.
Prvo mjesto u skokovima na glavu zauzeo je Vedad Dedić, drugi je Evald Krnić, a treći Dino Bajrić.
Mustafa Karamuja prijetio da će pretući policajca: Podignuta je optužnica i sad će mu se suditi
U skokovima na noge prvi je bio Emel Tiro, drugi Igor Kazić, a treći Jasmin Kreso.
Za najboljeg skakača proglašen je Armin Karalić Bakota.
Tradicionalno, petočlani žiri ocjenjivao je skokove na noge u dvije serije i na glavu. Jedan od glavnih ciljeva posljednjih godina je uvrštavanje skokova na UNESCO-vu listu zaštićene nematerijalne baštine.
Mlada Mostarka Petra Kožul prije skokova je izvela performans, odnosno ples na svili s luka mosta, priredivši pravi spektakl nad Neretvom.
Na platou ispod Starog mosta u Mostaru u utorak je održana centralna manifestacija proslave 20. godišnjice završetka obnove Starog mosta i 19. godišnjice upisa Mostara na popis UNESCO-ove kulturne baštine.
Stari most u Mostaru izgrađen je 1566. godine i bio je najveća lučna konstrukcija toga doba u svijetu. Dao ga je sagraditi sultan Sulejman Veličanstveni. Građenje je povjerio graditelju Mimaru Hajrudinu.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini i borbi u Mostaru između 1992 i 1995. godine, Stari most je bio meta artiljerijskih napada. Granate ispaljene sa položaja Vojske RS i JNA u proljeće 1992. godine oštetile su luk mosta, dok je poznata kula Čardak na njegovoj zapadnoj kapiji u potpunosti izgorjela.
Nakon dvodnevnog granatiranja s položaja Hrvatskog vijeća odbrane, Stari most je srušen 9. novembra 1993. godine. Tada je gotovo potpuno uništena i historijska jezgra grada u njegovom okruženju.
Obnovljen je i ponovo otvoren za javnost 23. jula 2004. godine, a od 2005. Stari most je dio UNESCO-ve svjetske baštine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.