Eliud Kipchoge, maratonac rekorder sutra će pokušati pomjeriti ljudske granice

Kenijac Eliud Kipchoge pokušat će sutra (subota) pomjeriti ljudske granice i limite u sklopu projekta "Ineos 1:59 Challenge" i napraviti rezultat za koji se do sada vjerovalo da je neostvariv.

U 8,15 ujutro startovat će u svom drugom pokušaju da obori svjetski (i sopstveni) rekord u maratonu i prvi put u historiji istrči utrku dugu 42.195 metara u vremenu ispod dva sata. 

Kipshoge kao aktuelni vlasnik svjetskog rekorda s prošlogodišnjeg maratona u Berlinu (2:01.39) imat će idealne uvjete da za to. Trčat će u Beču, u dobrim vremenskim uvjetima, a uz njega će se na stazi izmjenjivati nekoliko desetina pace-makera. 

Staza je u ulici Prater Hauptallee, galvnoj ulici parka Prater dužine 4.3 kilometra. Krug je dužine 9.6 kilometara, a morat će ga istrčati 4.4 puta. 

Utrka  u Beču neće biti otvorena, nego eksperimentalna, pa u slučaju da Kipchoge ostvari ciljani rezultat to vrijeme neće biti zvaničan svjetski rekord, jer  ne zadovoljava uvjete propisane od Svjetske atletske federacije (IAAF).

Kipchoge je promijenio ishranu nekoliko dana prije same utrke i povećao je unos ugljikohidrata, kako bi imao dovoljno energije za iznimni napor. 

Na zvaničnoj stranici ovog kenijskog trkača, prati ga preko 200.000 fanova koji navijaju za njega iz svih dijelova svijeta, a trka će se moći pratiti i uživo. 

Nijedan čovjek nema limite

Kipchoge je već trčao vrijeme bolje od svjetskog rekorda, ali u identičnom pokušaju kao što je ovaj u Beču 2017. godine u talijanskoj Monzi. Tada je čovjek čiji je motao "Nijedan čovjek nema limite" dužinu maratona u specijalnim uvjetima istrčao u vremenu 2:00:25.

Kipchoge je zlatni maratonac s Olimpijskih igara u Rio de Janeiru 2016. godine. Medalje ima i u disciplini 5.000 metara na olimpijskim igrama 2008. u Pekingu (srebro) i 2004. u Atini (bronza). Na cestovno trčanje prebacio se 2012. godine, a najbrži je bio u na najpoznatijim svjetskim martonima. Slavio je četiri puta u Londonu (2015, 2016, 2018 i 2019), tri puta u Berlinu (2015, 2017, 2018) i jednom u Chicagu (2014).

Kipchoge je rođen 5. novembra 1984. godine u Keniji u mjestu Kapsisiywa koje pripada Nandi distriktu. Dok je pohađao školu trčao je rekreativno, tačnije na putu do škole svaki dan bi pretrčao više od tri kilometra. Odgojila ga je samhorana majka koja je po profesiji učiteljica. Najmlađi je od četvero djece, a najzaslužniji za njegovu blistavu karijeru je Patrick Sang, bivši osvajač olimpijske medalje, a danas njegov trener. Upoznali su se kada je Kipchoge imao 16 godina.

Život na 2.700 metara

Zanimljivo je da i dalje živi u Keniji i to u mjestu Eldoret, gradu koji se nalazi na nadmorskoj visini od 2.700 metara sa populacijom od 289.380 stanovnika. To je trenutno najbrže rastući grad u Keniji. Grad je dobio naziv po rijeci, a na Maasai jeziku koji se govori u južnoj Keniji i sjevernoj Tanzaniji znači "Kamenita rijeka" i odnosi se na Sosiani rijeku koja je pritoka Nila i koja protiče kroz ovaj grad.

Inače, maraton je disciplina koja je bila dio originalne liste olimpijskih disciplina, otkako su se počele održavati moderne olimpijske igre 1896. godine. Ipak, dužina od 42.195 metara nije standardizovana do 1921. godine. Danas se godišnje u svijetu održi preko 800 maratona, a većina učesnika su rekreativni atletičari, a veći maratoni broj i do 10.000 takmičara.

"Pobijedili smo!"

Naziv Marathon potiče iz legende o Filipidu, grčkom glasniku koji je poslan s bojnih polja Marathona do Atine da objavi kako su Perzijanci poraženi u Bitci kod Marathona u kojoj se i on borio, a koja se odigrala u augustu ili septembru 490. godine prije nove ere.

Istrčao je čitavu dužinu bez stajanja, rekao "pobijedili smo", a potom se srušio i umro. Najzaslužniji za uvrštavanje maratona na moderne Olimpijske igre 1896. godine je Michel Breal, a ideju je podržao otac modernog olimpizma Pierre de Coubertin. Pobjednik prvog maratona na Olimpijskim igrama 10. aprila 1896. godine bio je Spyridon Louis, u vremenu od 2:58.50. Prva žena koja je nastupila na maratonu bila je Louise Ledru 1918. godine, a prva žena čiji je rezultat zvanično izmejren je Ciolet Piercy 1926. godine.

Beč će sutra biti centar svijeta za sve one kojima je trčanje u krvi i svi će pratiti pokušaj Eliuda Kipchogea u namjeri da pomjeri ljudske granice.