U četvrtak premijera dokumentarnog filma o najvećem uspjehu bh. košarke
Fena
Film će premijerno biti prikazan u četvrtak u 19.30 sati u Domu mladih, a TV premijera je isti dan na FTV-u u 20.30 sati.
Naime, 5. aprila navršava se punih 40 godina otkako je KK Bosna postala prvak Evrope. Bilo je to 1979. godine u francuskom gradu Grenoblu. Pred 12 hiljada navijača KK Bosna je pobijedila italijanskog šampiona Emersona s rezultatom 96:93. Bio je to najveći uspjeh bosanskohercegovačke, ali i jugoslovenske klupske košarke.
Tog dana milioni Jugoslovena bili su "prikovani" uz TV ekrane i uživali u trijumfu prvog evropskog šampiona bivše države koji je u Palati spotova u Grenoblu igrao čudesno. Za državu koja je bila svjetska košarkaška sila, ovo je bilo herojstvo - prva titula klupskog evropskog šampiona.
Sarajevski studenti su postali sinonim uspješne BiH. S današnjeg aspekta, 40 godina poslije, ostao je ovo najveći bosanskohercegovački uspjeh.
Film je priča koja je društveni fenomen jednog vremenskog konteksta. No, on nije takvim, tek slučajno.
"Upravo, ovim filmom želimo objasniti zašto je to fenomen. Šta je sve to dovelo do izvanrednih vrijednosti? Podsjećam: KK "Bosna" je tek 1972. godine ušla u Prvu jugoslovensku ligu. Za nepunih sedam godina, postala je evropski prvak. Bilo je to 5. aprila 1979. godine u francuskom gradu Grenoblu. Jugoslavija je i do Grenobla bila dominantna u Evropi i svi su znali da se u Jugoslaviji igra najbolja košarka i da je jugoslovenska liga bez premca na Starom kontinentu: Jugoplastika dva puta i Partizan također dva puta osvojili su četiri Kupa "Radivoja Koraća" u nizu. No, bez evropske šampionske titule", priča Saračević-Helać.
Tako je Bosna iz znatno manje razvijenije jugoslovenske republike, prva stigla na vrh Olimpa i ispisala historiju koja je kasnije prokrčila put ostalim jugoslovenskim klubovima da nastave tamo gdje su Tanjevićevi momci stali.
"Rekonstruirajući taj, naoko, neočekivan trijumf sarajevskih košarkaša protiv višestruko nadmoćnijih Italijana, Španaca, Rusa, dokazujemo da tu, u zauzimanju evropskog trona, ništa slučajno, i spontano nije bilo. Da bi se uopće pomislilo, da bi se usudilo igrati protiv, recimo, Maccabija u Tel Avivu, trebalo je imati ozbiljnu logističku podršku koja je iza kluba, stajala i u moralnom i u materijalnom smislu. Konkretno, prednjačio je Energoinvest i njegov vizionar i ekonomski mag Emerik Blum. Kada se Bosna približavala četvrtfinalu Kupa, animirane su i sve druge velike privredne organizacije iz cijele BiH da se uključe u ovaj "put uspjeha". Dva dana prije Grenobla, direktori uspješnih firmi i bankari bili su na nogama. Telefoni nisu prestajali raditi. Tadašnji gradonačelnik Sarajeva, pokojni Ante Sučić, bio je zadužen za stambeno i materijelno obezbjeđenje sarajevskih studenata", kaže Saračević-Helać.
Tako je KK Bosna bila i ostala simbol Jugoslavije i jugoslavenske košarke i zbog toga je nekako sa sudbinom bivše zemlje, istu sudbinu doživio klub koji je bio jedan od nosilaca svih velikih rezultatskih ostvarenja reprezentacije koja je igrala ujedno i najljepšu i najbolju košarku na svijetu.
Sastav šampionske generacije: Delibašić, Varajić, Vučević, Benaček, Đogić, Bosiočić, Izić, Radovanović, Hadžić, Pešić, Krvavac... Trener ove brilijantne generacije bio je Bogdan Tanjević.
Autorica projekta je Arijana Saračević Helać, snimatelj Vanja Ćatović, ton Boris Kragulj, montaža Jasmin Nalo.
Naime, 5. aprila navršava se punih 40 godina otkako je KK Bosna postala prvak Evrope. Bilo je to 1979. godine u francuskom gradu Grenoblu. Pred 12 hiljada navijača KK Bosna je pobijedila italijanskog šampiona Emersona s rezultatom 96:93. Bio je to najveći uspjeh bosanskohercegovačke, ali i jugoslovenske klupske košarke.
Tog dana milioni Jugoslovena bili su "prikovani" uz TV ekrane i uživali u trijumfu prvog evropskog šampiona bivše države koji je u Palati spotova u Grenoblu igrao čudesno. Za državu koja je bila svjetska košarkaška sila, ovo je bilo herojstvo - prva titula klupskog evropskog šampiona.
Sarajevski studenti su postali sinonim uspješne BiH. S današnjeg aspekta, 40 godina poslije, ostao je ovo najveći bosanskohercegovački uspjeh.
Film je priča koja je društveni fenomen jednog vremenskog konteksta. No, on nije takvim, tek slučajno.
"Upravo, ovim filmom želimo objasniti zašto je to fenomen. Šta je sve to dovelo do izvanrednih vrijednosti? Podsjećam: KK "Bosna" je tek 1972. godine ušla u Prvu jugoslovensku ligu. Za nepunih sedam godina, postala je evropski prvak. Bilo je to 5. aprila 1979. godine u francuskom gradu Grenoblu. Jugoslavija je i do Grenobla bila dominantna u Evropi i svi su znali da se u Jugoslaviji igra najbolja košarka i da je jugoslovenska liga bez premca na Starom kontinentu: Jugoplastika dva puta i Partizan također dva puta osvojili su četiri Kupa "Radivoja Koraća" u nizu. No, bez evropske šampionske titule", priča Saračević-Helać.
Tako je Bosna iz znatno manje razvijenije jugoslovenske republike, prva stigla na vrh Olimpa i ispisala historiju koja je kasnije prokrčila put ostalim jugoslovenskim klubovima da nastave tamo gdje su Tanjevićevi momci stali.
"Rekonstruirajući taj, naoko, neočekivan trijumf sarajevskih košarkaša protiv višestruko nadmoćnijih Italijana, Španaca, Rusa, dokazujemo da tu, u zauzimanju evropskog trona, ništa slučajno, i spontano nije bilo. Da bi se uopće pomislilo, da bi se usudilo igrati protiv, recimo, Maccabija u Tel Avivu, trebalo je imati ozbiljnu logističku podršku koja je iza kluba, stajala i u moralnom i u materijalnom smislu. Konkretno, prednjačio je Energoinvest i njegov vizionar i ekonomski mag Emerik Blum. Kada se Bosna približavala četvrtfinalu Kupa, animirane su i sve druge velike privredne organizacije iz cijele BiH da se uključe u ovaj "put uspjeha". Dva dana prije Grenobla, direktori uspješnih firmi i bankari bili su na nogama. Telefoni nisu prestajali raditi. Tadašnji gradonačelnik Sarajeva, pokojni Ante Sučić, bio je zadužen za stambeno i materijelno obezbjeđenje sarajevskih studenata", kaže Saračević-Helać.
Tako je KK Bosna bila i ostala simbol Jugoslavije i jugoslavenske košarke i zbog toga je nekako sa sudbinom bivše zemlje, istu sudbinu doživio klub koji je bio jedan od nosilaca svih velikih rezultatskih ostvarenja reprezentacije koja je igrala ujedno i najljepšu i najbolju košarku na svijetu.
Sastav šampionske generacije: Delibašić, Varajić, Vučević, Benaček, Đogić, Bosiočić, Izić, Radovanović, Hadžić, Pešić, Krvavac... Trener ove brilijantne generacije bio je Bogdan Tanjević.
Autorica projekta je Arijana Saračević Helać, snimatelj Vanja Ćatović, ton Boris Kragulj, montaža Jasmin Nalo.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
