Džamija Keciova stara pet stoljeća danas je simbol nezavisnosti Alžira
Riječ je o džamiji koja je u glavnom gradu Alžira izgrađena početkom 16. stoljeća i koja je zbog sukoba i okupacija tokom prošlosti u više navrata bila van upotrebe.
Alžir je bio jedan od regionalnih centara u periodu osmanske vladavine, a 1830. godine počela je francuska okupacija koja je trajala 132 godine i tokom koje su mnogi historijski objekti srušeni.
Takva sudbina zadesila je i džamiju Keciova koja je prvo korištena kao vojni magacin, a potom kao dom alžirskih biskupa. Džamija je srušena 1844. godine i na njenom mjestu izgrađena je crkva koja je služila kao glavna alžirska katedrala sve do 1962. godine i sticanja nezavisnosti Alžira.
Stotine Alžiraca poginuli su tokom protivljenja francuskim kolonizatorima koji su srušili džamiju, a Trg šehida ispred džamije i danas čuva sjećanje na te žrtve.
Tako je džamija postala jednim od glavnih simbola alžirske borbe za nezavisnost, a netom nakon proglasa nezavisnosti katedrala je ponovo preinačena u džamiju.
Objekat je pretrpio veliku štetu u zemljotresu 2003. godine, zbog čega je četiri godine kasnije zatvorena.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je tokom zvanične posjete Alžiru 2013. godine posjetio i zatvorenu džamiju i tom prilikom je dogovoreno da TIKA izvede zahtjevni projekt restauracije.
Historičar i ekspert za restauratorske radove Ilber Ortayli izjavio je za AA kako je restauracija džamije Keciova izvedena na najbolji način.
“To je projekt koji je važan za Alžir, ali i za našu historiju. Nadamo se da će stari izgled dobiti i dvorac Hasan-paše koji se nalazi pored džamije. Čestitamo svima koji su učestvovali u restauraciji“, kazao je Ortayli.
I profesor Ihsan Sureyya Sirma je zadovoljan učinjenim i podsjeća da sličnih primjera ponovne izgradnje džamija koje su pretvorene u crkve ima i u Španiji.
On je kazao da je džamiji vraćen nekadašnji sjaj i odraz klasične osmanske arhitekture.
Profesor Idris Bostan za AA je kazao da je prije sedam godina posjetio džamiju Keciova i da je ona tada imala izgled katedrale i bila simbol francuske kolonijalne vlasti.
“Na objektu je tada teško prepoznati i najmanji simbol islama. Zadovoljstvo je vidjeti da je džamija dobila svoj stari izgled. To je ujedno simbol osmanske i alžirske kulture i baštine“, kazao je Bostan.
Podsjetivši kako je Alžir svojevremeno bio jedno od najudaljenijih mjesta Osmanske države, Bostan je izrazio nadu da će i drugi objekti biti restaurirani i svjedočiti o zajedničkoj kulturi i prijateljstvu naroda.
Koordinator TIKA-e u Alžiru Orhan Aydin kazao je da se na džamiji nije moglo mnogo intervenirati jer se radi o objektu sa UNESCO-ve liste kulturne baštine.
On je kazao da su u projekt restauracije bile uključene i sve resorne institucije Alžira koje su davale saglasnost za rad.
“Restauracija je trajala tri godine i javnost je pomno pratila svaki korak. To je simbol nezavisnosti Alžira i ljudi su mi stalno uvijek ukazivali na važnost tog objekta. Svi su mi govorili da s nestrpljenjem očekuju otvorenje džamije“, kazao je Aydin.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.