Vratio se kući i napravio čudo: Kako je Husein Džirlo stvorio turistički fenomen u Sarajevu
U srcu sarajevske Baščaršije, na Kovačima, nalazi se čajdžinica Džirlo, nezaobilazna lokacija za sve ljubitelje ukusnih čajeva, ali i pravi mali raj za turiste.
Vođen harizmatičnim Huseinom Džirlom, ovaj lokal je mjesto gdje godinama dolaze ljudi različitih nacionalnosti i kultura, a domaćinov pristup gostima je ujedno i razlog što se svi uvijek žele vratiti.
Očev amanet
Kako je Džirlo rekao u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, ideja za otvaranje čajdžinice, potekla je od njegovog rahmetli oca.
Savez kolumnista | Dinko Gruhonjić o 9. januaru: Kada Beograd slavi horor koji je BiH preživjela
"Radnju sam naslijedio, a ideja je od mog rahmetli oca. Pošto smo bili dva brata blizanca, otac je rekao: 'Jedan nek' bude stolar, a drugi čajdžija'.
Pitao sam ga zašto čajdžija, a on mi je rekao da su se u čajdžinicama još u onim vremenima skupljali poslovni ljudi, sjedili, dogovarali poslove, muhabetili...
Kazandžija Muhamed Huseinović: "Moja porodica se ovim zanatom bavi preko 200 godina"
Nakon što mi je brat umro 2009. godine, žena mi je kazala da otvorim nešto. Pitala me je zar mi nije dosta lutanja, jer sam čitav život proveo po bijelom svijetu. Stajao sam, gledao, razmišljao... I došla mi je ta ideja, amanet očev.
Pitala me je jesam li normalan, kome ću čaj prodavati. Rekao sam joj da ću je otvoriti, da druge ideje nemam. Krpa, hrane i kafana ima, ali čajdžinice nema. Hoću da ispunim očevu želju i kraj. Tako sam otvorio čajdžinicu i ta priča traje 13 godina", rekao je Džirlo za portal Radiosarajevo.ba.
Otkrio nam je s koliko vrsta čajeva raspolaže i odakle su stigli u Sarajevo.
"Ima tačno 30 vrsta čajeva. Od zelenih, crnih, voćnih, biljnih i južnoafričkih.
Dobavljam ih iz Hamburga, gdje ima fabrika čajeva. Prije 13 godina kad sam trebao da otvorim radnju došao sam u kontakt s njima, porazgovarali smo i sarađujemo do danas. Sve je to suđeno", kazao nam je susretljivi domaćin.
Čajdžinica Džirlo je s vremenom stekla veliku popularnost. Više godina je bila najbolje ocijenjeni ugostiteljski objekat na TripAdvisoru, a o njoj su pisali i brojni svjetski mediji, uključujuči čuveni New York Times.

"Prvih godinu dana je bilo teško, da bi poslije toga odjedanput počeli dolaziti stranci. Ljudi sa strane su prepoznali ovaj lokal. Zahvaljujem se njihovim prijateljima i ljudima koji preporučuju, jer dosta svijeta koji dođe kaže da im je bio prijatelji da im je rečeno kad budu dolazili u Sarajevo da ne fule čajdžinicu Džirlo...
New York Times je napisao: 'Ko nije bio u čajdžinici Džirlo, nije bio u Sarajevu'", prisjetio se Džirlo.
Božija volja
Tajnu popularnosti i uspjeha ne zna, ali je zahvalan samo jednom.
"Mogu se samo zahvaliti Bogu, jer to je njegovom voljom sve dato. 13 godina niko čajdžinice nije otvorio, niti je ko pokušao. Treba se čovjek malo i zauzeti prema gostima. Imam gostiju kojima bih najradije dao 10 KM i rekao da idu. Ali ne možete.
Gost je gost, prošao je 100 lokala i došao do mene. Moram ga ispoštovati, koliko god on meni bio antipatičan ili odvratan. Džaba, u meni je tako. Takav sam inače po prirodi. Za mene su svi ljudi dragi dok ne vidim kakvi su kao osobe. Onda ja odlučim kako ja hoću", iskren je naš sagovornik.
Interesovalo nas je odakle mu dolazi najviše gostiju.

"S obzirom na to da se sa svakim gostom upoznam, znam odakle dolaze. Najviše gostiju imam iz Srbije. Nekih 80 posto je Beograd i Novi Sad, 20 posto Čačak i Negotin, a onda idu Hrvati - Zagreb, Split, Rijeka...
Imam više Nijemaca, Švicaraca i Austrijanaca nego komplet BiH. Više je Banjalučana od Sarajlija. Sarajlija je najmanje, a to nije ništa ružno, jer svako treba da ide tamo gdje mu duša hoće, gdje mu je lijepo", istakao je Džirlo.
Ni zdravstveni problemi koje je imao nisu ga spriječili da nastavi raditi ono što voli i što ga ispunjava.
"Svašta sam ja u životu doživio. Prošle godine sam imao kliničku smrt. Ugradili su mi stent. Bio sam 20 dana u bolnici, a kad sam izašao, isti dan sam počeo raditi. Što se tiče zdravlja, dobar sam, ne bih se požalio. Jedino što se malo više umaram", otkrio je legendarni ugostitelj.
Huseinova priča je filmska. Većinu svog života proveo je po svijetu, promijenivši veliki broj zemalja.
"Samo u Italiji sam proveo 22 godine, od 1970. do 1992. Došao sam ovdje da vidim majku, pa me uhvatio rat. Ostao sam u ratu, a od rata sam promijenio sve europske zemlje. Od Austrije, Njemačke, Švicarske, Francuske, Belgije, Španije, Nizozemske, Danske, Švedske, Norveške, Finske, Češke... Svugdje sam bio po nekoliko godina. U svim tim zemljama sam živio. Nisam bio turista koji je došao da vidi", kazao je Džirlo.
Tamo se bavio svim i svačim, a jednu stvar je posebno volio.
"Ja sam bio jedan mali šejtančič, đavolčić. Čitav život bio i ostao. Najčešće sam imao lokal gdje se igralo karata. Volio sam to", otkrio nam je.
Poroci i mladalački duh
Uprkos svemu što je proživio, nije mu dosta, što duguje svom mladalačkom duhu.
"Ja sam jedna čudna osoba. Sve radim dušom. Tako je to bilo. Odjedanput bum poslije te Italije, hajd tamo, pa ovamo. Nisam se umorio od života.
I nakon što sam otvorio radnju, mislio sam da ću opet otići. Međutim, tako se okrenulo, Božijom voljom, da sam prisiljen da ostanem ovdje i tu sam već 13 godina. Nisam nigdje mrdnuo", naglasio je Džirlo.
Kroz život su ga pratili i brojni poroci, bez kojih ni danas ne može zamisliti sebe.

"Mene je Bog kaznio sa svim porocima. Od kocke, žena, noćnog života... To je moj život i kraj. Svi to znaju, takav sam i dan danas. Jednostavno, kao mlad sam živio takav život i u meni je to ostalo. Bez tog života ne znam. Ne bih ni postojao više.
Poslije toliko rada ovdje, po šest-sedam sati, gosti te najviše izmore. Nije da ja samo uslužim, svako hoće nešto da me upita i postanem umoran. A moj odmor je kad zatvorim radnju, siđem prvo ovdje u kafanu, popijem čašu vina i kao da sam spavao.
Mnogi me pitaju kako mogu. Ja nemam raje svoje generacije, idem među mlađe. Ja s takvim ljudima ne mogu ostariti u duši. Kod mojih su teške teme, a među omladinom ne boli glava. Sa svima sam drug. Svi me pozdravljaju", dodao je Džirlo na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.