Za 485. godišnjicu Gazi Husrev-begove biblioteke otvorena izložba 'Muzej knjige'

Gazi Husrev-begova biblioteka, brižni čuvar historije, identiteta i pamćenja, danas obilježava 485. godišnjicu osivanja i kontinuiranog rada, a tim povodom je u foajeu otvorena muzejska izložbena postavka pod nazivom “Muzej knjige”.

Direktor Biblioteke Osman Lavić je u izjavi za medije kazao da su tom postavkom željeli javnosti prikazati odnos bh. čovjeka prema knjizi, njenom nastajanju, čuvanju, umnožavanju i korištenju na prostoru BiH, od polovine 15. stoljeća do danas.

Dodao je da su u toj muzejskoj postavci prikazani gotovo svi segmenti njene građe, te izdvojeni raritetni muzejski eksponati koji zajedno predstavljaju zaokruženu cjelinu onog što Gazi Husrev-begovu biblioteku čini prepoznatljivom u cijelom svijetu.

Trending

Saobraćajna nesreća u BiH: Teško povrijeđeno dvogodišnje dijete

Muzejska postavka podijeljena je na trinaest tematskih oblasti: Gazi Husrev-beg, skriptorij u Foči iz 16. stoljeća, prva štamparija u Osmanskom carstvu, prve štampane knjige i novine u BiH, medrese, biblioteke, rukopisi Kur'ana, učenjaci-ulema, Biblioteka u ratu (1992-1995), džamija, kaligrafija, mjerenje vremena i historijat Islamske zajednice u BiH.

"Posebno je istaknuta najstarija knjiga koju Biblioteka čuva, a riječ je vjerovatno i o najstarijoj knjizi u BiH koja je prepisana 1106.godine, za života njegova autora a 29. decembra je završeno njeno prepisivanje. Riječ je o enciklopedijskom, sufijskom, tesavufskom, teološkom djelu poznatog filozofa Muhammeda El-Gazalija Ihja' 'Ulum al-Din” (Oživljavanje vjerskih znanosti)", kazao je Lavić.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef.Kavazović je u obraćanju ukazao na važnost knjige, a posebno važnost Gazi Husrev-begove biblioteke.

"Gazi Husrev-begova biblioteka je brižni čuvar našeg identiteta, naše historije i našeg pamćenja. Već 485 godina ona čuva i pamti sve ono što je papir u stanju da primi od riječi i misli koje su se zametale u glavama i na jeziku umnih ljudi, od mašrika do magriba", rekao je reis Kavazović.

Gazi Husrev-begova biblioteka, dodao je, pripada svima, otvorena je za sve ljude koji vole pisanu riječ. Pouzdan je svjedok vremena, ljudi i njihovih sudbina.

"Njeno neizmjerno blago čeka svoje otkrivače, svoje marljive korisnike, koji će njenim tajnama osvijetliti brojna još uvijek nepoznata područja historije, kulture, nauke i mnogih drugih oblasti. Baš onako kako to jedan uman čovjek reče: Knjige su strpljiva stvorenja, one čekaju svoje čitaoce da budu spremni za njih", naglasio je Kavazović.

Književnik Abdulah Sidran naglasio je impresije o Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Kaže da ima mnogo ljudi u Sarajevu, te da mnogi nisu mogli proći kroz neku edukaciju a da nisu, na neki način, koPreuzmite VIDEOntaktirali i bili u vezi sa Gazinom biblitekom.

Obišao je muzejsku postavku, koja, kako je rekao daje pregled najmarkrantnijih dokumenata o događajima, osobama, eksponatima.

"To je čudo od bogatstva i ko god tu proviri izaći će ne samo bogatiji, nego će će ga to natjerati na razmišljanje i postavljanje pitanja, ko smo, šta smo mi, šta su konstante u našim životima, a šta su varijable, šta je prolazno, a šta je neprolazno – eto u meni su takve asocijacije bile dominirajuće u dodiru sa ovim današnjim događajem", istakao je Sidran.

Na svečanosti koja je upriličena u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, dodijeljene su i zahvalnice: Vladi Kantona Sarajevo, Općini Trnovo, Hadžiji Halidović, Hamid Abdulazizu al Marwaniju iz Katara, a Bilalu Hasanoviću je dodijeljena plaketa za poseban doprinos doprinos radu i razvoju.