Univerzitet u Grazu otkupio književnu zaostavštinu Dževada Karahasana

Institut Franz Nabl za književna istraživanja Univerziteta u Grazu preuzeo je književnu zaostavštinu Dževada Karahasana, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i evropskih pisaca, koji je preminuo u Grazu 19. maja 2023. godine.

Karahasanova književna zaostavština tako će biti sačuvana i institucionalno zbrinuta u okviru jedne od evropskih akademskih institucija, u gradu s kojim je veliki bosanskohercegovački pisac bio posebno vezan.

Vijest o preuzimanju zaostavštine izazvala je i reakcije u Bosni i Hercegovini, među kojima je posebno odjeknuo komentar prof. dr. Vahidina Preljevića, književnog historičara i profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, velikog poznavatelja Karahasanovog djela.

Trending

Kovačević podržavo zahtjeve: "Rezolucija ne smije biti mrtvo slovo na papiru, a žrtve prevarene"

"Univerzitet Graz je otkupio Karahasanovu zaostavštinu. Ovu vijest sam primio s pomiješanim osjećanjima. S jedne strane mi je drago što će zaostavština našeg velikog pisca biti spašena, što će ona dobiti kompetentnu brigu, a s druge strane veliki je bijes zbog nesposobnosti naših institucija, zbog idiotskog odnosa naše politike prema kulturi i zbog notornog nedostatka svijesti o kulturnom naslijeđu", naveo je Preljević.

On podsjeća da je i ranije upozoravao na odnos domaćih institucija prema kulturnoj baštini.

"Važnija je dugoročno stotinu puta Karahasanova zaostavština nego desetine bezveznih filmova u koje su skršeni grdni novci", poručio je Preljević, ukazujući na pitanje kulturne politike i prioriteta u finansiranju kulture u Bosni i Hercegovini.

Dževad Karahasan je rođen 25. januara 1953. godine u Duvnu. Od 1986. godine predavao je književnost i teatrologiju na Univerzitetu u Sarajevu. Tokom rata napustio je opkoljeno Sarajevo, a potom je kao gostujući profesor boravio i radio na različitim evropskim univerzitetima.

Posebnu vezu imao je s Grazom. Godine 1997. došao je u taj grad kao gradski pisac, gdje je godinu dana bio dio njegovog književnog života, a Graz je kasnije postao i mjesto njegovog posljednjeg životnog poglavlja.

Iza sebe je ostavio izuzetno obiman književni opus koji obuhvata romane, eseje, drame, pripovijetke i naučne radove. Među njegovim značajnim djelima su "Istočni diwan", "Sara i Serafina", "Noćno vijeće", "Utjeha noćnog neba", "Izvještaji iz tamnog vilajeta", "Dnevnik selidbe" i druga djela koja su prevođena na brojne evropske jezike.

Njegova djela imala su naročito snažnu recepciju u njemačkom govornom području. Roman "Utjeha noćnog neba", koji je objavio njemački izdavač Suhrkamp, dobio je značajnu pažnju njemačke književne kritike, dok je njegovo posljednje djelo "Einübung ins Schweben", također objavljeno kod Suhrkampa 2023. godine, donijelo novo književno suočavanje s iskustvom opsade Sarajeva.

20.05.26. 09:40

Dževad Karahasan i Vijećnica: "Biblioteka je više od svog imena i svoje ideje"

Karahasan je za svoj književni i intelektualni rad dobio brojna međunarodna priznanja, među kojima su Nagrada za roman Jugoslavije, Bruno-Kreisky-Preis für das politische Buch, Herderova nagrada, Leipziška nagrada za evropsko razumijevanje, Franz-Nabl-Preis i Goetheova nagrada Grada Frankfurta.

Prema informacijama Univerziteta u Grazu, književna zaostavština obuhvata, između ostalog, rukom pisane bilješke, materijale povezane s njegovim književnim djelima, uključujući tipografske korekture predgovora romana "Istočni diwan", te obimnu zbirku publikacija o Karahasanu i njegovom djelu. Među tim materijalima nalazi se i veliki broj publikacija na bosanskom jeziku.