U Nacionalnom parku Kozara godišnje oko 70.000 posjetilaca

U okviru implementacije Projekta 'Šumska i planinska zaštićena područja u Bosni i Hercegovini' koji finansiraju Globalni fond za okoliš (GEF) i Svjetska banka, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je angažovalo konsultantsku kuću za izradu prostornih planova zaštićenih područja pod nazivom Prostorni planovi područja posebne namjene za Nacionalne parkove 'Kozara' i 'Sutjeska'.

Narodna skupština RS-a je u maju donijela Odluku o usvajanju Nacrta prostornog plana područja posebne namjene za Nacionalni park 'Kozara'.

Zamjenik direktora Nacionalnog parka 'Kozara' Vinko Kos izjavio je Feni da je raniji prostorni plan NP 'Kozara' donešen još davne 1971. i da je istekao 90-tih godina. Prema njegovim riječima novi prostorni plan treba da definiše prostor i funkiju NP 'Kozara'.

Na osnovu Odluke NSRS, Nacrt prostornog plana stavljen je na uvid zainteresiranoj javnosti od 1. jula do 30. augusta u sjedištu jedinica lokalne samouprave u Gradu Prijedor, opštinama Gradiška i Kozarska Dubica, te u Narodnoj skupštini RS u Banjoj Luci.

Dio Kozare 6. aprila 1967. godine proglašen je Nacionalnim parkom Kozara, a u cilju zaštite brojnih spomenika nastalih u vrijeme borbi na planini Kozari u II svjetskom ratu, prirodnih ljepota i drugih znamenitosti ovog područja, kao i radi unapređenja turizma i stvaranja povoljnih uslova za odmor i rekreaciju. 

Prve pisane podatke o flori Kozare ostavio je francuski istraživač Ami Boué koji u svom djelu 'La Turqui d’Europe' (1842) iznosi pažnje vrijedna zapažanja o vegetaciji Kozare. 

Za vrijeme turske vladavine pruski intelektualac Franz Maurer je, 1868.godine, putujući kroz Bosnu prošao preko padina planine Kozare. U izvještajima o tom putovanju, koje je objavio 1869. i 1871. godine, piše i o sastavu šuma. 

Prva temeljitija istraživanja flore BiH objavio je Günter Beck-Mannagetta od 1903. do 1927.godine. U njegovoj knjizi flore BiH pominje se i nekoliko lokaliteta sa Kozare. 

Istraživanjem flore u organizaciji Botaničkog odsjeka Prirodnjačkog odjeljenja Zemaljskog muzeja u Sarajevu od 1959. do 1962.godine, obuhvaćeno je nekoliko lokaliteta na Kozari koji su danas potpuno ili djelimično u sastavu NP 'Kozara'. 

Od osnivanja, a naročito u današnje vrijeme, posebna pažnja posvećuje se upravo zaštiti prirodnih vrijednosti kako bi buduće generacije mogle uživati u ljepotama NP 'Kozara'. 

Nacionalni park 'Kozara' godišnje posjeti oko 70.000 posjetilaca.