U Korića hanu ljudi su živjeli i 5.000 godina prije nas

Ovo arheološko nalazište datira iz perioda neolita, odnosno na ovom području postojao je grad 5.000 godina prije našeg doba.

Ostaci vinčanske kulture iskopani iz jama sa slojem dubokim 4-5 metara svjedoče i o tome koliko je zaživjelo naselje na tom području.

Kako je za Radiosarajevo.ba pojasnio Rusmir Dedović iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Tuzlanskog kantona, što je taj sloj deblji, to znači da je naselje duže trajalo, a kako je sloj u Korića hanu dubok 4-5 metara, to znači da je naselje na ovom lokalitetu trajalo hiljadama godina.

"Lokalitet datira iz prahistorijskog doba. Na njemu su materijalni podaci iz perioda srednjeg i mlađeg neolita, te ranog bronzanog doba od oko 5.000 do 2.500 godine prije naše ere", naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koja je ovo arheološko nalazište proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine.

Tadašnji stanovnici Korića hana bavili su se zemljoradnjom i stočarstvom, a mjesta na kojima će živjeti birali su tražeći blizinu vode ili manjih vodenih tokova zbog kojih su kuće onda gradili na brežuljcima, lingulama ili na riječnim terasama.

"Naselje je bilo dugotrajno i pružalo dobre uvjete za život", potvrdili su iz Komisije za Radiosarajevo.ba.

Na ovom lokalitetu pronađeni su brojni arheološki nalazi: keramičke posude, najčešće ukrašene plastičnim trakama i ornamentima u vidu otisaka i kanelura, oruđe za rad u poljoprivredi, municija itd.

Iako je među četiri najznačajnija arheološka nalazišta u našoj državi, Korića han je i jedan od najugroženijih.

Ni zub vremena nije bio toliko neumoljiv za očuvanje ovog vrijednog arheološkog nalazišta na lokalitetu Korića hana, koliko je ljudska ruka napravila problema.

Prema Dedovićevim riječima, brežuljak na kojem se nalazi arheološko nalazište je "napadnut" izgradnjom kuća.

Već ranije smo pisali o Starom gradu Pruscu kojeg je oštetilo stanovništvo praveći od bedema starog grada kuće i štale, ali situacija u Gračanici je drukčija. 

Lokalitet se djelimično nalazi na privatnim posjedima. Kada bi država imala interes da kupi te posjede, stanovnici bi ih "precijenili", a država za to nema novca, ispričao je Dedović za Radiosarajevo.ba.

U međuvremenu, stanovnici Korića hana šire svoje posjede na prostor arheološkog nalazišta - grade kuće, štale i slično. Na ovom lokalitetu pokušali su napraviti i industrijsku halu, ali je njena izgradnja spriječena, potvrdio je Dedović.

Za uništavanje nacionalnog spomenika koji je zbog nemara države i stanovništva izložen stalnoj devastaciji ne postoje nikakve sankcije jer je zakon zastario. Jedini Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa donesen je 1985. godine, a novčana kazna koja je predviđena ovim zakonom izražena je u dinarima.

Posljednje rekognosciranje i sondažno iskopavanje rađeno je 1971. godine kada su otkriveni tragovi ognjišta i brojan keramički materijal, a posljednja arheološka istraživanja rađena su u periodu od 1972. do 1975. godine, naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Na naš upit je li planirana restauracija ovog nalazišta, rečeno nam je da ne postoji nikakav projekt i da država ne može stati u kraj devastaciji ovog prostora kojem najviše prijeti lokalno stanovništvo.

Propadanje arheološkog nalazišta u Korića hanu samo je jedan u nizu kulturno-historijskih dobara kojeg možda uskoro više neće biti u BiH.

Dugogodišnja historija Bosne i Hercegovine ostat će samo na papiru, potencijalni turistički prostor ostaje neiskorišten, a neprocjenjivo blago prepuštamo nestanku kao da nije naše i kao da ne svjedoči o bogatstvu prostora kojeg svojatamo.

Građani nemaju svijesti, a državni interes usmjeren je u pogrešnom smjeru. Ako država smatra da je trošenje novca na nacionalne spomenike gubitak, očito nisu svjesni koliki bi imali dobitak kada bismo promovirali i iskoristili naše postojeće blago.