BiH / Prusac živi samo od stare slave, a od bedema nacionalnog spomenika pravili štale

28. 02. 2017. u 07:38:00 Semra Hodžić

Shares: 0

U Pruscu vrijeme kao da je davno stalo.

Samo pet kilometara udaljen od Donjeg Vakufa nalazi se ovaj gradić s čudesnim geografskim položajem koji podsjeća na stare bosanske gradove.

Nekada je bio i važan, danas ga spominju samo kada se održava Ajvatovica i kada starim makadamskim putem prema Ajvaz-dedinoj stijeni umarširaju konjanici koji dođu iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine.

Tim istim putem dolazi se i do ostataka srednjovjekovne utvrde - kroz mahale i kraj dvorišta Pruščana. A sa staroga grada "puca" pogled čak do Donjeg Vakufa i kao da na trenutak možete zamisliti neka druga vremena u Pruscu.

Nekada je Prusac bio žarište - bio je na raskrsnici puteva, tačnije nalazio se na glavnoj saobraćajnici koja je spajala Dalmaciju i Bosnu i kojim je prošlo mnogo putnika i poslanstava, a iz njega su se granali putevi dalje ka jugu, sjeveru i istoku. 

Iako se prema nekim arheološkim nalazima postojanje ovog grada može povezati i s antičkim dobom, a tvrđava sa srednjovjekovljem, Prusac se u dokumentima ne pojavljuje sve do perioda kada u Bosnu i Hercegovinu dolaze Osmanlije.

Kroz historiju ovaj grad se nazivao još i Biograd, te Akhisar. Pod imenom Prusac prvi put se spominje u pismu bosanskog namjesnika sandžaka Skender-paše Mihajloglua (Mihajlovića) Dubrovčanima u kojem je stajalo “Na Pruscu gradu 29. julija”. Pismo je datirano oko 1478. godine.

Samo da zidovi stare kule mogu progovoriti... 

"Arheološkim iskopavanjima poduzetim '80-ih godina XX stoljeća na vrhu brijega, tj. unutar zidova citadele, naišlo se na prahistorijski materijal iz eneolita,  bronzanog i željeznog doba. Ovdje se nalazilo gradinsko naselje, koje je kasnijim gradnjama u srednjovjekovnom i osmanskom periodu razoreno", navode za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koji su stari grad Prusac proglasili nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine još 2004. godine.

Iako se navodi da arheološkim istraživanjima nisu ustanovljeni antički ostaci na starom gradu, historičar Mazalić smatra da je kaldrma u Pruscu, čiji su se ostaci još '50-ih godina XX stoljeća bili vidljivi na glavnom putu kroz naselje ispred glavne kapije grada, antičkog porijekla.

Tačni podaci o nastanku tvrđave do danas nisu utvrđeni, ali se smatra da je ona ipak sagrađena u srednjem vijeku, i to na stjenovitom terenu. Zbog njenog oblika, kao period njenog nastanka navodi se 15. stoljeće.

Kako je tadašnji Prusac bio na raskrsnici puteva kuda su prolazili i brojni ratnici, zbog mogućih napada zidovi utvrde su jako debeli. Na debelim zidovima ugrađeni su otvori u kojima su smještani topovi, a u kuli su smještene i puškarnice - sve je bilo spremno za odbranu utvrde. Samo sa zapadne strane Pruscu nije prijetila opasnost stoga su s te strane napravljeni tanji zidovi, koji danas više nema. 

U starom gradu Pruscu smještena je i sahat-kula. Kako je putopisac Evlija Čelebija nije spomenuo u svojim putopisima iz 1660. godine, pretpostavlja se da je ona izgrađena skoro tri stoljeća nakon izgradnje tvrđave - u 18. stoljeću.

"Možda je ovu kulu sagradio neki prusački dizdar. U Pruscu se zna da je jedan dizdar uvakufio imanje pod Pruscem da se od prihoda plaća službenik koji se brine o satu. I danas to zemljište pripada kuli. Zvono potječe iz 1633. godine. Stroj sata je napravio, prema priči mještana, neki majstor iz Gornjeg Vakufa", navode za Radiosarajevo.ba iz Komisije.

Ipak, Čelebija je unutar bedema tvrđave zatekao i prigradsko naselje - on spominje čak 80 vojničkih kuća, ali tu ne pronalazi ni oružarnicu, carevu džamiju, žitnicu itd. To naselje se naziva Donji Grad i napravljeno je kada i sama utvrda - u 15. stoljeću.

U dolini ispod mjesta Prusca proteže se Prusačko polje koje je  bilo žitnica Uskoplja, a u nemirna vremena XV-XVII stoljeća i sakupljalište trupa u ovoj nesigurnoj pograničnoj zoni.

Danas je ovaj historijski kompleks u Pruscu u dosta lošem stanju, potvrdio je za Radiosarajevo.ba Leon Čosić iz Kantonalnog zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Srednjobosanskog kantona.

Devastacija starog grada traje već dugi niz godina. Prema Ćosićevim riječima, bedemi s ovog kulturno-historijskog spomenika koristili su mještani za izgradnju kuća i štala, a na sanaciji se radilo veoma malo ili gotovo nikako.

Unutar zidina narušena je i Pruščakova, odnosno Hajdanija džamija, te su na njoj hitno morali biti izvršeni radovi, naveo je Čosić za Radiosarajevo.ba.

U odnosu na plan grada koji je urađen još u bivšoj državi, stanje se znatno pogoršalo, što je potvrđeno iz obje institucije zadužene za elaborat o starom gradu Pruscu. Kula je zarasla u zelenilo i jedva se nazire... 

U obje institucije postoji interes da se zaštiti kula i vrati njen stari sjaj i važnost, ali nebriga vlasti je isuviše velika.

Zabrinjavajući je i nemar stanovništva koji je upotrebljavao bedeme ovog nacionalnog spomenika za vlastite potrebe. Kulu su zasigurno mogli iskoristiti na drugi način - ona je mogla da privuče brojne turiste koji bi ovdje s užitkom mogli osjetiti dašak historije, pogled, prirodu. Ovako su uništavali i sjećanje na svoje korijene, ali napravili i veću štetu, jer je neiskorišten turistički potencijal i potrošena prilika za zaradu koja je mogla doprinijeti da Prusac ponovo oživi.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA