U Kladnju gori danima: 'Plinovi koji nastaju tokom požara na deponijama su izuzetno toksični'

Predstavnica Centra za ekologiju i energiju Amra Skramončin tvrdi da je u slučajevima požara na deponiji, nemoguće odrediti tačan sastav plinova koji nastaju, ali da je jasno da su izuzetno toksični i često kancerogeni i da mogu imati velike posljedice na zdravlje okolnog stanovništva i osoba koje učestvuju u gašenju požara.

Ističe da je glavni uzročnik nastanka požara na deponijama metan koji nastaje razgradnjom organskog i biorazgradivog otpada, a plastika, papir  i druge zapaljive supstance koje se nalaze na deponiji samo pomažu održavanju požara.

Požar na deponiji "Stanovi" u Kladnju gori već nekoliko dana, zbog čega je Štab civilne zaštite Općine Kladanj proglasio stanje prirodne nesreće.

Trending

Istraživanje o učenicima u BiH: Informacijska pismenost i vještine na alarmantno niskom nivou

Česti su požari i na deponiji "Višnjik" u Gradačcu. Zadnji veći požar na deponiji "Višnjik" je bio 17. juna  kada se požar proširio na pšenicu i kretao prema kućama, a zatim je zahvatio i šumu, a Civilna zaštita je izdala upozorenje građanima da ne izlaze van kuća jer je dim opasan po zdravlje. Srećom, toga dana je širenje požara zaustavljeno, ali opasnost od novog požara na ovoj i desetinama drugih deponija nije prošla.

Pored toga što požari ugrožavaju okolne stanovnike i predstavljaju opasnost za šume, gašenje požara na ovim deponijama zahtijeva veliki angažman i uključenost lokalnih vlasti, vatrogasaca, Civilne zaštite, korištenje ogromnih količina vode, nasipnog materijala itd., što stvara i velike troškove.

03.08.24. 16:05

Požar na deponiji kod Kladnja: Odbijen zahtjev za angažovanje helikoptera OSBiH

Lokalne vlasti i oni koji upravljaju deponijom moraju preuzeti odgovornost za nastale štete i preuzeti sve neophodne mjere da do toga više ne dođe. Međutim, od odgovornosti se ne mogu isključiti ni nadležne institucije na entitetskom i kantonalnom nivou, jer nije dovoljno samo naložiti sanaciju deponija i definisati određene mjere, neophodno je i pratiti njihovu realizaciju.

Direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić smatra da je trenutni pristup upravljanju otpadom neodrživ te da ga je potrebno što prije promijeniti i preći na cirkularno upravljanje otpadom.

"Treba raditi na smanjenju količina organskog i ambalažnog otpada koji se odlaže ne deponije iz domaćinstava i preduzeća koji proizode takav otpad. Promocija kompostiranja, podjela kompostera i kompostabilnih vrećica, postavljanje kontejnera i kanti za odvojeno prikupljanje otpada, podizanje znanja i svijesti predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima i građana samo su neke aktivnosti koje je potrebno sprovesti. Ali, sve ovo bi trebalo da prati hitna sanacija postojećih deponija i izgradnja nove infrastrukturae za održivo upravljanje otpadom", istakla je, saopćeno je iz Centra za ekologiju i energiju.