Šta će biti s BiH ako Europska unija okrene leđa ruskoj nafti i plinu

Invazija Rusije na Ukrajinu potresla je i energetski sektor. Opće je poznato da je Rusija jedan od najvećih svjetskih snabdjevača naftom i plinom, ali Europa i svijet polako okreću leđa ruskoj nafti. Tako je američki predsjednik Joe Biden zabranio uvoz ovih sirovina iz Rusije, a Europska unija planira uraditi isto čim osigura alternativu.

Šta je sa Bosnom i Hercegovinom?

Snabdijevanje BiH plinom za sada teče bez većih problema i zastoja, saopćeno je ranije iz Energoinvesta BiH. Od 1. aprila prošle godine, naša zemlja se snabdijeva preko Turskog toga, od jedinog snabdjevača – Gazproma.

Plinovod "Turski tok" dio je dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport plina kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka i Sjeverni tok 1 i 2, a EU je već zabranila puštanje u promet Sjevernog toka 2.

Trending

RTV Slovenija tražila da se Izrael povuče sa Eurosonga

Međutim, zbog novog zahtjeva SAD da Europa otkaže ugovore s Gazpromom, BiH bi se mogla naći u teškom položaju.

Plinovod kroz Mađarsku, odnosno Sjevernim tokom, nije opcija, pogotovo u ovakvim okolnostima. Prelazak na Turski tok izazvao je brojne probleme prošle godine jer je distributivno poduzeće BH Gas tada optužilo uvoznika Energoinvest da će Mađarskoj morati biti isplaćeni penali, jer je ugovor za isporuku potpisan do 2023. godine.

Energoinvest je tvrdio da je Tuski tok bio uslov da BiH uopće dobije plin iz Rusije, preko Gazproma, a cijena je 25 posto jeftinija u odnosu na rutu preko Ukrajine i Mađarske koja je korištena do 2021. godine.

BiH nema skladište plina

Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak za sektor energetike, u izjavi za portal Radiosarajevo.ba upozorio je da će, eventualno uvođenje sankcija Gaspromu prouzrokovati probleme u BiH.

"Svakako da će utjecati na snabdijevanje plinom u regiji s obzirom da bilo koji vod koji trenutno ide prema BiH, odnosno kroz regiju, snabdijeva se uglavnom 95 posto ruskim plinom. Ukoliko EU odustane od ruskog plina, on ne može proći do naše zemlje", smatra Miljević.

Bosna i Hercegovina nema skladišta plina. Prije nešto više od 20 godina je pokrenuta inicijativa za podzemno skladište u Tuzli, koje bi bilo dovoljno za BiH, ali i ostala je samo to – inicijativa.

Kriza i rat u Ukrajini iz dana u dan sve više bukte. Teško je za očekivati da će bh. vlasti u kratkom periodu naći rješenje.

"U situaciji kada 20 godina ne vodite računa o skladištima, o alternativama, onda je teško da se u kratkom periodu može nešto uraditi. Ukoliko bude išlo kroz Turski tok, ali na neki drugi način, onda ćemo ga plaćati po cijeni koja tada bude nametnuta. Cijene na tržištu su sada već luđačke, nemaju nikakve veze ni sa ponudom ni sa potražnjom. One su čisti izraz nervoze i isčekivanja šta će se desiti na tržištu", mišljenja je Miljević.

Krajem prošle godine, Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.

Drugi pravac

Izgradnja ovog plinovoda bio bi drugi pravac snabdijevanja gasom jer gas sada u BiH ulazi samo preko Srbije, kod Zvornika.

"Razlog za realizaciju ovog projekta nije samo činjenica da je Federacija BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu snabdijevanja, već i u tome što postojeći gasovod, izgrađen 1979. godine, karakterizuje zastarjelost te velika opterećenost tokom zimskih perioda kada je potrošnja gasa najveća", saopćeno je tada iz Vlade FBiH.

Međutim, Miljević smatra da treba preispitati izgradnju ovog plinovoda.

"Ne znam koliko je uopšte pametno, za zemlju koja se obavezala da će u narednih 28 godina da se riješi fosilnih goriva, ići u pronalaženje rješenja za otvaranje alternativnih pravaca za snabdijevanje fosilnim gorivima", istakao je Miljević u izjavi za portal Radiosarajevo.ba.

Početak ove godine za građane BiH, kada je u pitanju ova tema, nije nimalo dobar. U Kantonu Sarajevo, plin je skuplji za minimalno 30 posto. 

Udar na džepove građana postala je svakodnevna pojava. Rat u Ukrajini već uzima danak pa su, osim plina, skočile i cijene goriva, a litar dizela na nekim pumpama ide i do 3.40 KM. Cijene osnovnih životnih namirnica također rapidno rastu.