Stupar, starješina Saborne crkve: Otvorimo svoja srca, umove i duše za Boga

S. H.
Stupar, starješina Saborne crkve: Otvorimo svoja srca, umove i duše za Boga
Sedmog januara svake godine, po Julijanskom kalendaru, pravoslavni vjernici obilježavaju jedan od najznačajnijih praznika Božić.

„Božić i ove godine, kao i prethodnih, nas podsjeća na jednu veliku tajnu – tajnu čovjekovog bića i egzistencije, a to je da čovjek nije sam na ovom svijetu, da je Bog toliko zavolio ovaj svijet da je Sina svog jedinorodnog poslao među nas ljude. Tako nas je podsjetio da čovjek nije centar svijeta sam po sebi, nego u zajednici sa Bogom i drugim ljudima“, rekao je za Radiosarajevo.ba starješina Saborne crkve Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu Vladimir.

„Tajna ljubavi je ustvari tajna života. Bog se otkriva u ovom svijetu i ne pokazuje se ne kao neki Gospodar koji želi da nametne neke svoje norme ponašanja u svijetu, već dolazi kao neko ko neizmjerno voli ovaj svijet i želi da iscijeli ljude i spasi ovaj svijet od grijeha, smrti i đavola“, dodao je Stupar navodeći prilikom naše posjete kako čovjek može otkriti smisao postojanja kroz zajednicu sa Bogom, koja se za pravoslavne vjernike uvijek otkriva kroz sveta bogosluženja, a naročito najviše kroz Svetu Liturgiju.

„Kroz Svetu Liturgiju imamo neposredno opštenje sa Bogom i jedinstvo, te jedinstvo jedni s drugima. To daje jedan novi ukus onog istinskog života i punoće koje treba da se otkrije u budućnosti, kao jedinstvo cjelokupnog čovječanskog života i Boga, u svoj onoj punoći koja poštuje čovjekovu slobodu i  Božiju neizrecivost.

Čovjekova sloboda je odgovor na Božiji poziv ili priziv, jer svaki drugi odgovor, bez čovjekove slobode bi bilo nametanje onoga koji je jači nad onim koji je slabiji. Bog ne želi da nas tako prizove Sebi, već želi da ga istinski volimo. Prihvatanjem Boga prihvatamo i da volimo i druge ljude u svoj njihovoj jedinstvenosti i neponovljivosti. To nam otkriva drugog čovjeka kao mogućnost za opštenje sa Bogom. Hrišćanstvo nam duboko u sebi otkriva da ne možemo da volimo Boga ako ne volimo drugog čovjeka, i da se istinsko bogoljublje ostvaruje kroz čovjekoljublje, i da jedno potvrđuje drugo“, rekao je Stupar.

Nakon Svete Liturgije koja će se održati na Božićno jutro, kako u Sabornoj, tako i u drugim crkvama širom zemlje i svijeta, najznačajniji je običaj primanje prve osobe u kuću, odnosno položajnika ili polaznika, koji u liku čovjeka predstavlja dolazak Boga i Božijeg blagoslova u naš dom.

Ipak, najvažnije je da vjernici jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika provedu djeleći radost ne samo sa ukućanima već sa svim ljudima dobre volje.

Porodica je centar proslavljanja Božića i svi običaji koji su vezani za Božić su slavljenje tajne života, ljubavi i zajednice. Najbolji primjer za to jeste porodica i zbog toga je važno da obnovimo porodicu kroz naš odnos sa Bogom, ali i da tu ljubav koju svjedočimo i živimo podijelimo sa svim ljudima, te da shvatimo da je svo čovječanstvo jedna široka porodica. Čuvajući druge i voleći ih, prepoznavajući u njima jedinstvenost i neponovljivost, mi ostvarujemo sebe kao ličnost. Na taj način se svaka mržnja, slabost, pakost, odsjeca od naših života, ljudi se preobražavaju i dobijaju preukus raja. Nas to također podsjeća da čovjek ne može istinski biti srećan, jer sreću ne može da potraži samo u novcu, u povećanju životnog standarda za koje čovjek vjeruje da će, kad ih ostvari, doći do punoće i sreće. To nas podsjeća da duboko u sebi treba da potražimo sami sebe i da kroz ljubav prema Bogu realizujemo naš odnos s drugim ljudima“, rekao nam je Stupar dodajući kako je tajna Božića zapravo tajna prisustva Sina Božijeg u ovom svijetu i njegovog preobražaja ljudi u nove ličnosti koje su sposobne da ovaj svijet pretvaraju u raj.

„Svako udaljavanje od Boga i nemogućnost da volimo, predstavlja predukus pakla“, dodao je Stupar.

Stupar je naveo i kako naše podneblje sa svim svojim karakteristikama daje velike mogućnosti za vjernike da ostvare zajednicu sa drugim ljudima.

„Nama se najčešće čini da je ta šarolikost ovdje uzrok svih problema i sukoba, međutim za ljude koji su Božiji  to je veliko bogatstvo i prilika da sebe ostvarimo kao Božije ljude, i da u svoj toj različitosti volimo i poštujemo jedni druge“, rekao je Stupar.

Božiću je prethodio božićni post, jedan od četiri godišnja posta, koji je trajao od 28. novembra do 7. januara kada vjernici kroz pokajanje osposobljavaju sebe da zavole Boga i bližnje.

Božiću prethodi Badnja večer, što znači da je tada već počelo slavlje rođenja Spasitelja svijeta, Gospoda Isusa Hrista.

„Sve obaveze i preporuke su ulaženje u srž ljudskog bića, čišćenje od svih loših navika, misli i osjećanja, svih negativnih patoloških elemenata kojima čovjek prlja svoj život. Zbog toga nam služi božićni post, preispitivanje svog odnosa i prema Bogu i prema bližnjima, odricanje od svih pogleda i ideja koje nam se na prvi pogled čine da bi nam mogle donijeti punoću života“, pojasnio nam je Stupar navodeći kako Liturgija crkve nudi preobražaj čovjekove ličnosti kroz jedinstvo sa Bogom.

Poruka ovog najradosnijeg hrišćanskog praznika glasi "Mir Božiji, Hristos se rodi, slava Bogu na visini, a na zemlji mir i dobra volja među ljudima".

„Svim vjernicima i ljudima želim mnogo blagoslova Božijeg i napretka, da ljudi otvore svoja srca, umove i duše za Boga, i da sve one darove i zemaljska blaga kojima je Bog obdario ljude podijelimo s drugima. Da shvatimo da je život kao veliki Božiji dar neprocjenjiv i da budemo kreativna bića, odnosno da se ne prepustimo stihijama ovoga svijeta i da se ne prepustimo onome što bi nas vuklo ka zlu, nesreći ili propasti, nego da čuvamo jedni druge i izgrađujemo jedni druge. Na taj način nećemo biti samo oni koji deklarativno vole Boge, nego i da svojim djelima potvrđujemo vjeru u Boga“, poručio je starješina sarajevske Saborne crkve Vladimir Stupar.

Božić se od početka nije praznovao istog dana, već je tek u četvrtom vijeku, u vrijeme cara Arkadija, uvedeno da se Božić praznuje odvojeno od Bogojavljenja te da se slavi 25. decembra, prema julijanskom kalendaru, a 7. januara, prema novom, gregorijanskom. Toga istog dana Rimljani su imali praznik koji se zvao "Dies natalis Solis invicti", dan slavljenja sunca koje se neprestano vraća k ljetu i obnavlja, pa je praznovanje Božića određeno u taj dan da bi se potisnuo ovaj rimski praznik.

Za Božić ljudi se, umjesto uobičajenog pozdrava, pozdravljaju sa "Hristos se rodi" i "Vaistinu se rodi".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije